Oporezivanje najbogatijih donijelo bi 250 milijardi dolara godišnje

Vlade bi trebale otvoriti novu frontu u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima kojim bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunao je Europski porezni opservatorij.

To je tek dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2.700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije u izvješću objavljenom u ponedjeljak koje prenosi Hina.

Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja jer mogu “parkirati” bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navodi se u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji.

“Smatramo da je teško opravdati tu poreznu rupu budući da potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja”, rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman.

Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji s općenito visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze.

Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne financije u uvjetima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.

Prijedlog američkog proračuna za 2024. predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu oko proračunske potrošnje blokade i limita zaduživanja, napominje Reuters.

Automatska razmjena podataka o računima od 2018. smanjila je iznose u poreznim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorij. Sporazum iz 2021. ograničit će, pak, manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza knjiženjem dobiti u zemljama s niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024. godine.

Logičan sljedeći korak, navodi Zucman, bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, a ne samo kompanija.