Od police do mobitela: Nova era kupnje i čitanja knjiga

Građani Hrvatske sve više čitaju i sve češće kupuju knjige u digitalnom obliku. Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska je među vodećim zemljama Europske unije po kupnji e-knjiga i audioknjiga, dok domaća istraživanja pokazuju i osjetan rast udjela građana koji su u posljednjih godinu dana pročitali barem jednu knjigu. Takvi trendovi otvaraju pitanje kako se promjene čitateljskih navika odražavaju na poslovanje knjižara i trgovaca knjigama.

U 2025. godini je 9,5 posto stanovnika Europske unije, koji su koristili internet u razdoblju od veljače do travnja, kupilo e-knjigu ili audioknjigu, što je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 7,3 posto, prema Eurostatu.

Među zemljama EU-a najveći udjeli stanovništva koji kupuju e-knjige i audioknjige zabilježeni su u Irskoj (24,5 posto), Danskoj (22,5 posto) i Hrvatskoj (21 posto). S druge strane, najmanji udio zabilježen je u Latviji (3,6 posto), Sloveniji (4,2 posto) i Italiji (4,4 posto).

Eurostat je 2022. godine proveo istraživanje o navikama čitanja u EU. Tada je 52,8 posto stanovništva u dobi od 16 i više godina izjavilo da je čitalo knjige. Žene su čitale znatno više od muškaraca – 60,5 posto u odnosu na 44,5 posto – dok su mlađe dobne skupine bile sklonije čitanju od starijih. Najveći udio čitatelja među državama članicama imao je Luksemburg, gdje je knjige čitalo 75,2 posto stanovništva.

Sličan pozitivan trend bilježi i Hrvatska. Prema istraživanju objavljenom u travnju 2026. na stranici Knjiga svima i svuda, u proteklih godinu dana 44 posto građana pročitalo je barem jednu knjigu. To je sedam postotnih bodova više nego godinu ranije, kada je taj udio iznosio 37 posto.

Istraživanje je provela agencija Karika – koja nedostaje d.o.o. na uzorku od 1.000 ispitanika, u razdoblju od 1. do 25. ožujka ove godine.

Najviše čitaju visokoobrazovane osobe (66 posto), zatim su žene (51 posto), građani s višim prihodima (50 posto) te stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara (59 posto) i Zagreba (51 posto), navedeno je u objavi.

Istodobno se mijenjaju i navike kupnje knjiga. U prva tri mjeseca ove godine udio građana koji knjige kupuju u knjižarama pao je s 55 na 49 posto, dok je internetska kupnja porasla s 20 na 26 posto.

Rast interesa za čitanje odražava se i na poslovanje sektora trgovine knjigama. Prema dostupnim podacima, prošle su godine u Hrvatskoj bile registrirane 43 tvrtke u djelatnosti trgovine na malo knjigama, što je više nego 2024., kada ih je bilo 36, odnosno 2023. godine, kada su bile registrirane 33 tvrtke, podaci su bonitetne kuće CompanyWall.

Ukupni prihodi tih tvrtki lani su iznosili 23,17 milijuna eura, što je u odnosu na 2024. više za 9,97 posto, a u odnosu na 2023. za 30,76 posto.

Ipak, iako su prihodi rasli iz godine u godinu, ukupna dobit u sektoru je stagnirala ili padala. U prošloj godini je iznosila više od 1,41 milijun eura, što je u odnosu na 2024. više za samo 0,03 posto, a u odnosu na 2023. manje za čak 36,06 posto.

Tri najuspješnije tvrtke u ovoj djelatnosti, prema CompanyWallu, u 2025. bile su Hoću knjigu, Artmen i Dobra knjiga. Ove tvrtke imale su lani najveću dobit među trgovcima knjigama.

Riječ je o tvrtkama koje posluju u različitim segmentima tržišta – od maloprodaje i internetske prodaje do distribucije knjiga – a njihov poslovni rezultat pokazuje da unatoč promjenama čitateljskih navika i rastu digitalnih formata i dalje postoji snažna potražnja za knjigama kroz organizirane prodajne kanale.

Sve veći interes građana za čitanje, s rastom kupnje e-knjiga, audioknjiga i internetske prodaje, upućuje na postupnu transformaciju domaćeg tržišta knjiga.

Iako prihodi trgovaca knjigama rastu, sporiji rast dobiti pokazuje da sektor istodobno trpi pritisak viših troškova i sve jače konkurencije pa će se morati prilagoditi novim navikama kupaca.