Obnovljiva energija u EU za grijanje i hlađenje dosegla 26 posto, Hrvatska iznad EU prosjeka

Korištenje obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju nastavlja rasti u Europskoj uniji, a udio energije iz obnovljivih izvora u tim je područjima dosegao 26,2 posto u 2023., što je najveća vrijednost od početka vremenske serije 2004., kada je iznosila 11,7 posto, objavio je Europski ured za statistiku – Eurostat.

Udio je porastao za 1,2 postotna boda u usporedbi s 2022. godinom, kada je iznosio 25 posto. EU Direktiva 2023/2413 od 18. listopada 2023. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora zahtjeva od zemalja EU da povećaju svoj godišnji prosječni udio obnovljivih izvora energije u grijanju i hlađenju za najmanje 0,8 procentnih bodova od 2021. do 2025. i za najmanje 1,1 postotni bod od 2026. do 2030. godine, podsjeća Eurostat.

U apsolutnom iznosu, bruto konačna potrošnja obnovljive energije za grijanje i hlađenje u EU postupno se povećavala tijekom vremena, uglavnom zbog doprinosa biomase i dizalica topline.

Među zemljama EU, Švedska je ponovno prednjačila 2023. godine u korištenju obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje, sa 67,1 posto udjela, a slijedi je Estonija, čiji je udio OIE za grijanje i hlađenje iznosio 66,7 posto. Obje zemlje za grijanje uglavnom koriste biomasu i dizalice topline. Treća je Latvija, s udjelom OIE u grijanju i hlađenju od 61,4 posto, a ova se država uglavnom oslanja na biomasu.

Hrvatska se, kada je riječ o državama EU, nalazi na 11. mjestu a njeni udjeli OIE u grijanju i hlađenju su veći od prosjeka EU – oko 36 posto.

Nasuprot tome, najmanji udio obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju zabilježen je u Irskoj od 7,9 posto te Nizozemskoj, čiji je udio iznosio 10,2 posto te Belgiji koja je imala udio od 11,3 posto.

U usporedbi s 2022. godinom, navodi Eurostat, 21 država EU bilježi porast udjela obnovljivih izvora energije koji se koriste u grijanju i hlađenju.

Najveći porast između 2022. i 2023. godine imala je Austrija s rastom od 8,1 postotni bod, zatim Malta s rastom od 7,5 postotnih bodova i Grčka koja je imala rast od 4,9 postotnih bodova.

S druge strane ljestvice, smanjenje je zabilježeno u Švedskoj, od 2,7 postotnih bodova, Poljskoj gdje je razvidno smanjenje od 2,2 postotna boda, Slovačkoj od 1,1 postotni bod, Hrvatskoj, gdje je smanjenje jedan postotni bod, te Njemačkoj i Luksemburgu, gdje je zabilježeno smanjenje od 0,5 odnosno 0,1 postotni bod.