Mađarska nuklearna elektrana Paks bila je nadomak potpunog zatvaranja nakon što je vodostaj Dunava tijekom toplinskog vala pao na povijesno nisku razinu. Elektrana, koja osigurava približno trećinu mađarske potrošnje električne energije, trenutačno radi sa samo jednom turbinom i proizvodi tek 12 posto uobičajene količine struje.
Mađarska nuklearna elektrana Paks za samo je nekoliko milimetara izbjegla potpuno zaustavljanje rada zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, objavio je u utorak premijer Péter Magyar.
Prema njegovim riječima, elektrana se oko 1.30 sati približila kritičnoj razini pri kojoj bi morala biti potpuno ugašena. Pad vodostaja potom je zaustavljen, a do jutra je razina Dunava porasla za oko 1,5 centimetara.
Elektrana trenutačno radi sa svojom posljednjom turbinom, za koju Magyar tvrdi da funkcionira u sigurnim uvjetima.
Proizvodnja pala na samo 240 megavata
Paks raspolaže s četiri reaktorske jedinice, ali trenutačno proizvodi samo 240 megavata električne energije.
To odgovara približno 12 posto proizvodnje koju elektrana ostvaruje u uobičajenim radnim uvjetima, pokazuju podaci Mađarske agencije za atomsku energiju.
Elektrana se nalazi oko 100 kilometara južno od Budimpešte i za hlađenje reaktora koristi vodu iz Dunava.
Zbog izrazito niskog vodostaja rijeke, koji je povezan s dugotrajnim toplinskim valom i sušnim razdobljem, mogućnost sigurnog hlađenja postala je ključan problem za nastavak rada.
Paks osigurava trećinu mađarske potrošnje struje
Nuklearna elektrana Paks proizvodi približno trećinu električne energije koju Mađarska troši, zbog čega bi njezino potpuno zatvaranje predstavljalo ozbiljan izazov za nacionalni elektroenergetski sustav.
Tijekom proteklog vikenda činilo se izglednim da bi elektrana mogla biti potpuno isključena ako se pad vodostaja nastavi.
To bi bilo prvo potpuno zatvaranje Paksa od puštanja prvog reaktorskog bloka u rad 1982. godine.
Vodostaj Dunava počeo se blago oporavljati
Od početka tjedna razina Dunava u Mađarskoj ponovno je počela lagano rasti, čime je zasad otklonjena neposredna opasnost od potpunog prekida rada elektrane.
Ipak, Paks ostaje na minimalnoj razini proizvodnje, a nastavak rada ovisit će o daljnjem kretanju vodostaja i temperaturama tijekom toplinskog vala.
Situacija pokazuje koliko ekstremne vremenske prilike mogu ugroziti i velike energetske sustave koji ovise o dostupnosti vode za hlađenje.
Pritisak raste i u Srbiji i Hrvatskoj
Problemi s niskim vodostajem nisu ograničeni na Mađarsku. U Srbiji je proizvodnja hidroelektrane Đerdap pala na najnižu razinu od puštanja u rad, dok su pojedini blokovi termoelektrane Kostolac morali smanjiti snagu za oko trećinu jer Dunav mora imati dovoljnu visinu za hlađenje.
Nizak vodostaj otežava i uvoz nafte i derivata riječnim putem, pa je za opskrbu Srbije posebno važan rad rafinerije u Pančevu. Zahvaljujući produljenju američke licence NIS tijekom kolovoza može dopremiti dodatnih 140.000 tona sirove nafte i održavati preradu na oko 11.000 tona dnevno.
Pročitajte još:
Hrvatska je izravno izložena preko Nuklearne elektrane Krško, iz koje preuzima polovinu proizvodnje. Elektrana je 3. kolovoza još radila punom snagom reaktora uz korištenje rashladnih tornjeva, ali je uprava upozorila da se zbog niskog protoka i povišene temperature Save približava trenutak kada bi mogla biti prisiljena smanjiti snagu, a u najnepovoljnijem scenariju i postupno se zaustaviti.
Krško mora poštovati ograničenje prema kojem prosječna dnevna temperatura Save nakon miješanja ne smije prijeći 28 stupnjeva, pa bi daljnje pogoršanje uvjeta moglo smanjiti količinu električne energije dostupnu Hrvatskoj.
