Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti donosi novosti u suzbijanju zlouporaba te “crne i sive ekonomije” u turizmu, pa tako i obvezu iznajmljivača da za svaku smještajnu jedinicu ishodi tzv. registracijski broj, istaknuto je u petak na predstavljanju prijedloga zakona u Ministarstvu turizma i sporta (MINTS).
Zakonske izmjene su danas upućene u javno savjetovanje, a medijima ih je predstavio ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji je istaknuo da je prijedlog novog zakona i odgovor na brojne zlouporabe – od neregistriranog iznajmljivanja, prikazivanja komercijalnog smještaja kao nekomercijalnog, kao i izbjegavanja plaćanja turističke pristojbe. Ujedno, kazao je, zakon nosi i digitalizaciju svih postupaka koji će se temeljem njega morati provoditi.
Apostrofirao je “veliki iskorak” koji nosi implementacija europske uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja (STR Uredba), koja predstavlja odgovor na snažan rast kratkoročnog najma diljem Europe, a ujedno je i alat za suzbijanje neregistriranog najma.
Tako će svi pružatelji usluga u kratkoročnom najmu imati obvezu ishoditi tzv. registracijski broj i to za svaku smještajnu jedinicu kojom raspolažu. “Svaki objekt ili svaka smještajna jedinica će morati imati svoj registracijski broj. Možete imati kuću za odmor, ali istodobno i dvije sobe ili apartmana”, pojasnio je Glavina.
Tako, ako se ti objekti u nekom trenutku pojave na platformama za iznajmljivanje, pa tako i onima kao što su Airbnb i Booking.com, moći će se pratiti imaju li rješenje o pružanju usluga.
Naime, kazao je ministar, na platformama se do sada mogao oglasiti bilo koji smještaj, pa i neregistriran, tako da je uredba najviše usmjerena na kontrolu njihova rada. Ubuduće, ukoliko se na platformi za iznajmljivanje pojavi objekt koji nije registriran, platforma će snositi “jako velike kazne”, od 130 tisuća eura pa do nekoliko postotaka njihovih godišnjih prihoda, naveo je Glavina.
Odgovornost i nadležnost za izdavanje rješenja će biti na resornom ministarstvu i županijama, pri čemu će pravne i fizičke osobe jedinstveni registracijski broj moći dobiti isključivo digitalnim putem, to jest putem sustava eTurizam.
Pritom, napomenuo je Glavina, ishođenje broja se odnosi na sobe, apartmane i kuće za odmor, dok hoteli i kampovi nisu obveznici.
Neregistriranu djelatnost će moći nadzirati i Carinska uprava i komunalni redari
Kada je riječ o pružanju usluga u domaćinstvu, zakonom se definira i da će iznajmljivač moći biti samo vlasnik nekretnine i članovi uže obitelji, to jest supružnici i djeca. Naime, važeći zakon ima širu definiciju te obuhvaća supružnike, srodnika u ravnoj liniji ili drugog člana obitelji, uz suglasnost vlasnika nekretnine.
“Važeće odredbe zakona su rezultirale mogućnošću da se cijeli niz objekata i smještajnih jedinica rasporedi na različite članove obitelji radi izbjegavanja zakonskih propisa”, kazao je Glavina.
Nadalje, kada je riječ o sferi kontrole, nadzora i sankcija, do sada je nadzor neregistrirane djelatnosti mogao obavljati samo Državni inspektorat, a trenutno je turističkih inspektora tek 70-ak, pa se sada po riječima ministra radi “veliki iskorak” te se ovlasti daju i Carinskoj upravi, kao i komunalnim redarima. Redari možda i ponajbolje poznaju turističke destinacije, pri čemu će naplaćene kazne lokalne jedinice moći zadržati, dodao je ministar.
Zakonska novost je i da će se ukidati rješenje o objektu iznajmljivaču koji će imati dugovanja na ime turističke pristojbe. Naime, Glavina je iznio podatak da u 2025. iznos nenaplaćenih dugovanja doseže oko 13 milijuna eura, “što je poprilično velik iznos”.
Također, kada je riječ o nekomercijalnom smještaju, što se poglavito odnosi na vikendice, novim zakonom će se propisati restriktivnije odredbe o mogućnosti smještaja osoba koje nisu članovi uže obitelji.
Naime, kako piše u prijedlogu novog zakona, uočeno je da se odredba koja regulira smještaj rodbine i prijatelja u kućama za odmor zloupotrebljava u praksi. Tako, umjesto da služi svojoj primarnoj namjeni, ova se zakonska mogućnost koristi za prikrivanje neregistriranog iznajmljivanja. Vlasnici tako komercijalno iznajmljuju nekretnine turistima, a zatim se pozivaju na odredbu o smještaju rodbine i prijatelja kako bi izbjegli obvezu registracije djelatnosti, plaćanja turističke pristojbe i poreza. Time se stvara nelojalna konkurencija urednim iznajmljivačima i nanosi šteta državnom i lokalnim proračunima, upozoravaju iz Ministarstva.
Zakonske izmjene se odnose i na stambene zgrade, pri čemu se ukida mogućnost izdavanja novih rješenja pravnim osobama i obrtnicima za apartmane i sobe, dok postojeći imaju rok od pet godina za ukidanje rješenja ili prenamjenu stana.
Novost je i da ugostitelji upisani u Upisnik poljoprivrednika dobivaju i pravo na korištenje komercijalnih naziva poput “agroturizam” ili “turističko poljoprivredno gospodarstvo”.
Zabrana konzumacije energetskih pića u ugostiteljskim objektima mlađima od 18 godina
Nadalje, kada je riječ o rekategorizaciji i ponovnom utvrđivanju uvjeta hoteli i kampovi će umjesto dosadašnje četiri to morati raditi svakih pet godina, a ostali objekti za smještaj u vlasništvu pravnih osoba, kao i iznajmljivača koji su fizičke osobe, svakih deset godina. To se primjerice odnosi na sobe, apartmane i kuće za odmor, a trenutno važećim zakonom to nije propisano.
Tu su i ostali ugostiteljski objekti poput hostela, planinarskih i lovačkih domova, prenoćišta i sl., gdje će se postupak provoditi svakih pet godina, što također nije propisano postojećim zakonom.
Što se tiče restorana i barova, izvijestio je Glavina, nastavak obavljanja djelatnosti u nekom prostoru će biti moguće ako primarno rješenje nije starije od tri godine i ako nije bilo prekida obavljanja ugostiteljske djelatnosti.
No, ako je protek vremena veći od tri godine ili je bio prekid u obavljanju djelatnosti u tom prostoru, ugostitelju će biti ponovno provjereni i utvrđeni svi minimalni tehnički uvjeti, a kako bi se povećala sigurnost i kvaliteta pružanja usluga.
Također, novost je i da se zabranjuje konzumiranje energetskih pića u ugostiteljskom objektu osobama mlađima od 18 godina, po uzoru i na alkoholna pića, a kontrolu će vršiti Državni inspektorat i policijski službenici.
Pad broja kreveta u kratkoročnom najmu
Glavina je izjavio da je Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti najvažniji zakon u sferi turizma te da ima najviše utjecaja na taj sektor, s obzirom da se odnosi na sve pružatelje ugostiteljskih usluga, čime se smatraju usluge smještaja, kao i usluživanja hrane i pića.
Tako postavlja pravila za funkcioniranje više od 315 tisuća pružatelja ugostiteljskih usluga, pravnih i fizičkih osoba – od oko 1200 hotela, nešto više od 400 kampova, više od 650 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i više od 120 tisuća pružatelja usluga u domaćinstvu. Također, tu se između ostalog ubraja i oko 16 tisuća pružatelja usluga usluživanja hrane i pića, kao i oko 160 tisuća jedinica koje se odnose na nekomercijalni smještaj.
Rekao je i da ovaj zakon predstavlja “samu srž” daljnje reforme cjelovitog sustava turizma, koja već i sada daje rezultate, a povezana je i s relativno novim zakonskim izmjenama u sferi porezne politike, kao i mjerama drugih Vladinih resora usmjerenima na poticanje dugoročnog najma i priuštivog stanovanja.
Pročitajte još:
Tako se trenutno bilježi oko 10 tisuća kreveta manje u kratkoročnom najmu, dok je istodobno broj ugovora za dugoročni najam nekretnina za stanovanje do kraja prošle godine porastao za “više od 15 posto”.
“Vjerujemo da će se taj trend nastaviti”, istaknuo je Glavina, dodavši da je taj trend najuočljiviji upravo u primorskim županijama.Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti za suzbijanje “rada na crno” u turizmu
