Polupodzemni i podzemni spremnici za odvajanje otpada postaju sve važniji dio zagrebačkog sustava gospodarenja otpadom. Njihovim postupnim postavljanjem u gradskim četvrtima Grad Zagreb nastoji povećati stopu odvajanja korisnog otpada, smanjiti broj klasičnih kontejnera na javnim površinama te unaprijediti izgled i funkcionalnost urbanog prostora.
Veći kapacitet, manje neugodnih mirisa, tiše pražnjenje i uredniji javni prostori samo su neke od prednosti ovog sustava, koji predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u modernizaciji prikupljanja otpada. Ipak, nisu svi građani zadovoljni ovim promjenama.
Naime, u subotu su na Trgu bana Jelačića postavljeni podzemni spremnici, zbog čega je privremeno bio obustavljen i tramvajski promet u tom dijelu grada, ali mnogi građani smatraju da spremnici ne bi smjeli biti na toj lokaciji. Svoje nezadovoljstvo izrazili su i na društvenim mrežama.
Kažu da podzemnim spremnicima nije mjesto uz spomenik kulture i da nisu potrebni na glavnom gradskom trgu. No projekt se nastavlja.
Postavljanje ovih spremnika na trgu dio je šire modernizacije sustava prikupljanja otpada koji se, kao što je spomenuto, postupno provodi diljem Zagreba. I dok je ova lokacija izazvala najveću pozornost javnosti, u jednoj gradskoj četvrti projekt je već u potpunosti završen.
Sesvete su tako postale prva gradska četvrt u Zagrebu u kojoj je u potpunosti dovršeno postavljanje polupodzemnih spremnika, prema objavi na stranici Grada Zagreba. Naveli su da je 32 lokacije postavljeno 96 polupodzemnih spremnika.
“Ovim projektom Sesvete postaju ljepša i urednija gradska četvrt, a naša ulaganja u čišći i održiviji Zagreb nastavljaju se dinamično i diljem cijelog grada”, rekao je u subotu gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
Do sada su u Zagrebu postavljena 552 polupodzemna spremnika na 184 lokacije, a u tijeku su radovi na još 17 lokacija. Ukupan trošak za ugradnju ovih spremnika do sada iznosi 3.876.344,96 eura.
Pročitajte još:
Kada je riječ o podzemnim spremnicima, ugrađeno ih je 275 na 66 lokacija. Iz Grada navode da je tako središte Zagreba značajno oslobođeno od kontejnera i kanti za otpad.
Iako promjene u načinu prikupljanja otpada često izazivaju otpor zbog navika građana i izgleda pojedinih lokacija, ovakvi projekti otvaraju pitanje kako uskladiti razvoj grada s očekivanjima njegovih stanovnika. Zato će biti potrebno pronaći ravnoteže između funkcionalnosti, estetike i očuvanja identiteta gradskih prostora.
