Od 1. siječnja ove godine uveden je novi porez na nekretnine, a Porezna uprava Republike Hrvatske je na svojim internetskim stranicama navela koji su podaci bitni za oporezivanje. Ovaj porez utvrđuje se u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, odlukama o gradskim i općinskim porezima i kao zamjena za porez na kuće za odmor.
“Prijavu podataka bitnih za oporezivanje nisu dužni podnijeti građani za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi radi plaćanja poreza na dohodak od imovine”, piše u objavi Porezne uprave.
Kako bi građani mogli lakše znati koji podaci su bitni za oporezivanje, dostupan je unificirani obrazac zahtjeva za građane i zahtjeva za poduzetnike. Te podatke moraju dostaviti nadležnom poreznom tijelu.
Građani u zahtjevu moraju navesti podatke o vlasniku nekretnine i o stambenoj nekretnini, ako je na istoj došlo do promjene obračunske površine ili namjene nekretnine. Osim toga, dužni su prijaviti i nekretninu za koju mogu ostvariti zakonska oslobođenja od plaćanja poreza.
Prema tome, poduzetnici i građani trebaju prijaviti nadležnom poreznom tijelu za utvrđivanje i naplatu poreza i nekretnine za koje ostvaruju uvjete od oslobođenja plaćanja poreza, a takva nekretnina može biti ona koja je namijenjena za stalno stanovanje (ako u njoj stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta ili ako za nju nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi).
Tu spadaju i nekretnine koje nisu podobne za stambeni prostor uslijed proglašenja prirodnih nepogoda ili ako je onemogućena stambena namjena. Ovo pravilo vrijedi i za nekretninu koja ima javnu namjenu ili je namijenjena institucionalnom smještaju osoba te za nekretnine namijenjene prodaji ili koje su preuzete u zamjenu za neplaćena potraživanja, ako je od dana unosa u poslovne knjige ili od dana preuzimanja pa do 31. ožujka, u godini za koju se utvrđuje porez, proteklo manje od šest mjeseci.
Podsjećamo, porez se plaća godišnje u iznosu od 0,60 do osam eura po četvornom metru korisne površine nekretnine. Odluku o visini poreza donosi grad odnosno općina na čijem se području nalazi nekretnina.
“Iznos poreza utvrđuje se ovisno o lokaciji nekretnine, a može se povećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine kao što su starost nekretnine ili prisutnost sadržaja, ali u tom slučaju ne može iznositi više od osam eura po četvornom metru”, objavila je Porezna uprava u veljači 2025. godine.
Jučer su iz Porezne uprave priopćili da se predmetni zahtjev podnosi njima ili u drugo nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na nekretnine i to prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
Naglasili su da, ako su oni nadležno tijelo, građani obrazac mogu popuniti preko ePorezne tijekom ožujka 2025., a odstupan je od 24 veljače.
“Na navedeni način želi se potaknuti porezne obveznike na prijavu podataka bitnih za oporezivanje odnosno prijavu podataka bitnih za oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine te im tako omogućiti ubrzani i olakšani pristup za dostavu tih podataka”, poručili su iz Porezne uprave.
U rujnu lani je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK), komentirao porez na nekretnine i rekao da na to gledaju pozitivno jer stvara uvjete za ravnomjernije oporezivanje svih vidova ekonomskih aktivnosti.
“Vjerujemo da je ovo tek prvi korak u izgradnji poreznog sustava gdje će se nekretnine oporezivati po vrijednosti, a ne po veličini odnosno četvornim metrima. Za takav će sustav trebati dosljedno graditi administrativne kapacitete i procedure koje će na pravedan i vjerodostojan način redovno procjenjivati vrijednost svih nekretnina, odnosno definirati poreznu bazu. S vremenom, ostvari li porez na nekretnine željene učinke, moći ćemo se nadati nižim stopama oporezivanja rada, odnosno doprinosima”, kazao je Šaravanja.
Pročitajte još:
Ovaj porez dio je napora Vlade RH da suzbije veliki rast cijena nekretnina. Nacionalnim planom stambene politike RH za 2030. godinu uspostavlja se i javno-privatno partnerstvo, to je još jedan pokušaj osiguravanja priuštivog stanovanja. Tako bi država, preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, mogla upravljati stanovima privatnih vlasnika, a riječ je o stanovima koji su prazni više od dvije godine. Vlasnici tih nekretnina mogu potpisati ugovor na razdoblje od tri do 10 godina i u tom razdoblju će onda država upravljati njihovom nekretninom.
“Svjesni smo činjenice da danas u Hrvatskoj imamo 600.000 praznih stanova i da se država nije nikako angažirala pa je to rezultat toga. Sada želimo pružiti ruku podrške i doprinijeti pravnoj sigurnosti vlasnika stana. Jamčimo da ćemo vlasniku nekretninu, nakon što istekne rok, vratiti u onakvom stanju u kakvom nam ju je on prepustio. Neće morati brinuti o tome je li mu plaćena najamnina ili ne i jesu li riješene režije ili ne te ćemo mu unaprijed platiti polovicu iznosa koju bi on naplatio od najmoprimca da je s njime direktno ugovorio iznajmljivanje stana. Drugu polovicu novca dobit će nakon polovine isteka tog istog roka”, rekao je u listopadu 2024. Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine RH za Financije.hr.
