Norveški operater Statnett obustavio je u ponedjeljak obradu zahtjeva za priključenje podatkovnih centara na elektromrežu, u očekivanju vladinog sustava dozvola koje bi trebale obuzdati naglo širenje infrastrukture za umjetnu inteligenciju i njezinu potrošnju struje, prenosi Hina.
Norveška proizvodi više struje no što troši i višak izvozi, no očekuje se da bi val potrošnje podatkovnih centara u idućim godinama mogao nadmašiti raspoložive kapacitete i dovesti do poskupljenja struje.
Norveški operator elektroenergetske mreže Statnett privremeno je u ponedjeljak obustavio rezervacije priključaka novih podatkovnih centara dok vlada ne uspostavi sustav izdavanja dozvola kojim će regulirati njihovo širenje. Obustava ne znači da je priključivanje podatkovnih centara na mrežu općenito zabranjeno, naglasili su u Statnettu.
”Želimo bolje kontrolirati širenje podatkovnih centara i pobrinuti se da se grade oni koji su nam doista potrebni”, rekao je ministar digitalizacije i javne uprave Torgeir Micaelsen na konferenciji za novinare.
Ograničen pristup svima koji nisu nužne javne službe
Prednost pri izdavanju dozvola imat će podatkovni centri koji služe potrebama obrane, policije, hitnih službi, zdravstva i druge kritične infrastrukture, poput mobilnih mreža i financijskog sustava. Globalnim tvrtkama za usluge upravljanja podacima i najma računalnih kapaciteta i kompanijama specijaliziranim za kriptovalute pristup zemljištu i struji bit će ograničeni, naveo je Micaelsen.
Ministar energetike Terje Aasland rekao je da je Statnett od početka godine zaprimio zahtjeve za priključenje novih kapaciteta ukupne snage 26.000 megavata, što premašuje trenutačne proizvodne kapacitete Norveške. Čak tri četvrtine zahtjeva, njih 75 posto, odnosi se na podatkovne centre.
Vlada je također najavila da bi novi podatkovni centri trebali snositi troškove koje stvaraju za elektroenergetsku mrežu, a naznačila je i da bi mogla od njih zatražiti i da izgrade vlastite plinske elektrane, uključujući i postrojenja s tehnologijom za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida.
Norveški regulator za energetiku upozorio je u listopadu na sve veći rizik od manjka električne energije. Statnett je istaknuo da podatkovni centri mogu naglo mijenjati potrošnju te su osjetljiviji na smetnje u opskrbi od tradicionalnih velikih potrošača.
Stroža pravila i u drugim zemljama
Norveška uprava za vodne resurse i energiju (NVE) procijenila je nedavno da bi potrošnja struje do 2035. godine mogla poskočiti sa sadašnja tri do četiri teravatsata godišnje na 25 teravatsati godišnje, i to uz ograničene mogućnosti za povećanje proizvodnih kapaciteta.
Portugal je prošli tjedan najavio da će podatkovni centri morati koristiti obnovljive izvore energije i tehnologije hlađenja koje ne troše pitku vodu kako ne bi ugrozili opskrbu kućanstava i poduzeća, prema izjavi ministrice okoliša Marije da Graca Carvalho.
Finska policija nedavno je pak pokrenula istragu kako bi utvrdila je li Googleova podružnica Tuike Finland prekršila propise o zaštiti okoliša tijekom pripremnih radova na gradilištu budućeg podatkovnog centra u blizini grada Muhosa.
Finske vlasti bile su naredile Googleu obustavu pripremnih radova na lokacijama u Muhosu i Kajaani-Otanmäkiju zbog mogućeg negativnog utjecaja na okoliš. Prema navodima policije, na gradilištu u Muhosu uočeni su mogući nedostaci u drenaži terena i u upravljanju vodom, a istraga će obuhvatiti i druge povezane okolnosti.
Veliki podatkovni centri mogu trošiti do 20 milijuna litara vode dnevno, kao grad s deset tisuća do pedeset tisuća stanovnika, pokazalo je istraživanje američkog Instituta za istraživanje okoliša i energije EESI.
Novi podatkovni centri sve su veći i fokusirani na umjetnu inteligenciju, a uz potrošnju vode povećavaju i potrošnju struje i emisiju štetnih plinova, upozoravaju u EESI-ju.
Pročitajte još:
U svibnju Gallupovo istraživanje pokazalo je da se više od dvije trećine Amerikanaca protivi gradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u ‘susjedstvu’, a najviše ih brine velika potrošnja resursa, uključujući vodu i struju.Polovina ispitanika koji se protive gradnji podatkovnih centara istaknula je prekomjerno korištenje resursa, pri čemu je po 18 posto njih istaknulo pretjerano veliku potrošnju vode i energije.
Njih šesnaest posto navelo je povezane ekološke probleme, poput zagađenja, uključujući onečišćenje zraka i vode, te buku.
Najveći dio pobornika izgradnje podatkovnih centara, njih dvije trećine, ocijenilo je pak u anketi da bi mogli donijeti ekonomsku korist. Njih 55 posto izričito je navelo moguće otvaranje radnih mjesta.
