Njemačka bi se u sljedećem desetljeću mogla suočiti s velikim rastom potrošnje električne energije podatkovnih centara, ponajprije zbog ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Prema procjenama industrijskog udruženja Bitkom, njihova bi potrošnja do 2035. mogla dosegnuti između 56 i 70 teravatsati godišnje, u odnosu na oko 23 teravatsata koliko se očekuje ove godine.
Riječ je o potrošnji koja odgovara godišnjoj potrošnji električne energije približno 6,5 milijuna kućanstava. Bitkom procjenjuje da će podatkovni centri i manja IT postrojenja do 2030. trošiti između 35 i 38 teravatsati električne energije godišnje, što znači da bi se potražnja u idućih deset godina mogla višestruko povećati.
Takav rast odražava sve veću potrebu za računalnom snagom potrebnom za treniranje i korištenje sustava umjetne inteligencije, ali i širenje digitalnih usluga i pohrane podataka.
Energetska infrastruktura postaje ograničenje za razvoj AI-ja
Rast potrošnje otvara pitanje može li njemačka elektroenergetska infrastruktura pratiti tempo razvoja digitalne industrije. Bitkom upozorava da bi nedostatni kapaciteti elektroenergetske mreže i dugotrajni postupci izdavanja dozvola mogli usporiti izgradnju novih podatkovnih centara.
„Tko zaostane u gradnji infrastrukture, brzo će izgubiti korak i u području umjetne inteligencije”, upozorio je predsjednik Bitkoma Ralf Wintergerst na Digitalnom samitu u Berlinu.
Udruženje zato traži ciljano smanjenje troškova električne energije za podatkovne centre i ubrzavanje postupaka planiranja i izdavanja dozvola kako bi Njemačka zadržala korak s međunarodnom konkurencijom.
Upozoravaju i da nedostatak domaćih kapaciteta neće zaustaviti digitalizaciju. Kompanije će nastaviti koristiti digitalne usluge i razvijati umjetnu inteligenciju, ali bi zbog nedostatne infrastrukture mogle graditi podatkovne centre u drugim državama. Njemačka bi tako postala još ovisnija o inozemnoj digitalnoj infrastrukturi, smatra Kilian Wagner, voditelj održive digitalne infrastrukture u Bitkomu.
Podatkovni centri pod povećalom i zbog potrošnje vode
Rast podatkovnih centara otvara i pitanje njihove potrošnje vode, osobito zbog sustava hlađenja poslužitelja. Bitkom navodi da dvije trećine podatkovnih centara u Njemačkoj troši najviše jedan decilitar vode po kilovatsatu električne energije.
Najveći potrošači vode su postrojenja koja koriste hlađenje isparavanjem, no takav sustav primjenjuje tek približno trećina njemačkih podatkovnih centara.
Pročitajte još:
Sličan rast potražnje za električnom energijom očekuje se i u drugim europskim zemljama. Norveška uprava za vodne resurse i energiju procjenjuje da bi potrošnja podatkovnih centara u toj zemlji do 2035. mogla porasti s današnjih tri do četiri teravatsata na oko 25 teravatsati godišnje.
Razvoj umjetne inteligencije tako sve više postaje i pitanje energetske politike. Uz ulaganja u čipove, poslužitelje i softver, države će morati osigurati dovoljno električne energije, kapaciteta mreže i infrastrukture za hlađenje. U suprotnom, ograničenja energetskog sustava mogla bi postati jedna od glavnih prepreka širenju AI industrije.
