Njemačka vlada spremna je otvoriti razgovore o prodaji svog 12,7-postotnog udjela u Commerzbanku talijanskom UniCreditu, što predstavlja značajan zaokret nakon mjeseci političkog protivljenja i regulatorne neizvjesnosti.
Uvjet Berlina je, međutim, da UniCredit najprije predstavi i dogovori zajednički strateški plan za budućnost kombinirane bankarske grupe.
Takav razvoj situacije mogao bi otvoriti put prema jednom od najvažnijih prekograničnih bankarskih spajanja u Europi posljednjih godina.
Od odbijanja ponude do spremnosti na pregovore
UniCredit je u ožujku 2026. pokrenuo dobrovoljnu ponudu za zamjenu dionica Commerzbanke, a do 8. srpnja osigurao je približno 47,6 posto dionica, odnosno 49,7 posto glasačkih prava.
Ti udjeli još uvijek ovise o potrebnim regulatornim odobrenjima.
Njemačka je u početku zauzela vrlo čvrst stav prema talijanskoj banci. Savezna financijska agencija u lipnju je formalno odbila UniCreditovu ponudu, navodeći nezadovoljstvo ponuđenom premijom i širim pristupom preuzimanju.
Stav Berlina počeo se mijenjati sredinom srpnja. Njemački kancelar Friedrich Merz 15. srpnja javno je poručio da vlada ne blokira transakciju.
Sada su, prema dostupnim informacijama, visoki njemački dužnosnici spremni razgovarati i o izravnoj prodaji preostalog državnog udjela ako UniCredit predstavi uvjerljivu strategiju za buduće poslovanje kombinirane banke.
Njemačka je u Commerzbank ušla tijekom financijske krize
Njemačka država postala je važan dioničar Commerzbanke tijekom globalne financijske krize, kada je banka bila među najteže pogođenim europskim kreditorima.
Vlada je tada intervenirala s milijardama eura kapitala kako bi spriječila kolaps institucije.
Država danas i dalje drži 12,7 posto Commerzbanke, dok je UniCredit najveći pojedinačni dioničar.
Commerzbank je kroz programe otkupa vlastitih dionica također akumulirao približno 12 posto vlastitog kapitala, što dodatno utječe na strukturu vlasništva i raspoloživa glasačka prava.
ECB bi mogao odigrati ključnu ulogu
Posebno važan faktor u daljnjem razvoju situacije bit će Europska središnja banka, koja kao bankarski regulator eurozone mora odobriti povećanje UniCreditova udjela.
Prema dostupnim informacijama, ECB zasad relativno povoljno gleda na transakciju, a odluka se očekuje u četvrtom tromjesečju 2026.
Vrijeme donošenja te odluke moglo bi biti važno za pregovaračku poziciju Berlina.
Ako ECB odobri UniCreditu povećanje vlasničkog udjela prije nego što njemačka vlada i talijanska banka postignu strateški dogovor, njemačka država mogla bi imati manje prostora za uvjetovanje prodaje svog preostalog paketa.
Commerzbank bi UniCreditu otvorio vrata njemačkog Mittelstanda
Za UniCredit je Commerzbank posebno atraktivan zbog snažne pozicije u financiranju njemačkih srednjih poduzeća.
Commerzbank tradicionalno ima snažne odnose s takozvanim Mittelstandom, odnosno velikim brojem srednjih industrijskih i izvoznih kompanija koje čine okosnicu njemačkog gospodarstva.
Preuzimanje banke zato bi UniCreditu omogućilo znatno snažniji položaj na najvećem europskom gospodarstvu.
Talijanska banka već ima značajnu prisutnost u Njemačkoj preko svoje podružnice HypoVereinsbank, pa bi kombinacija dviju institucija stvorila jednog od najvećih bankarskih igrača na njemačkom tržištu.
Commerzbank ostavlja otvorena vrata dogovoru
Commerzbank je u međuvremenu signalizirao spremnost na konstruktivan dijalog s upravom, predstavnicima zaposlenika i njemačkom saveznom vladom.
Takva pozicija sugerira da se fokus sve više pomiče s pitanja može li UniCredit povećati vlasnički udjel na pitanje pod kojim bi se uvjetima potencijalno preuzimanje moglo provesti.
Za Berlin će pritom posebno važna biti pitanja radnih mjesta, sjedišta banke, upravljačke strukture i budućnosti kreditiranja njemačkih poduzeća.
Četvrto tromjesečje moglo bi biti presudno
Posljednja tri mjeseca 2026. mogla bi tako odlučiti budućnost Commerzbanke.
Ako UniCredit dobije zeleno svjetlo ECB-a i istodobno postigne dogovor s njemačkom vladom o strateškom planu, mogla bi se otvoriti mogućnost prodaje državnog udjela i daljnjeg približavanja potpunoj kontroli banke.
Ako pregovori propadnu, UniCredit bi mogao ostati s približno 47,6 posto vlasništva i 49,7 posto glasačkih prava, odnosno neposredno ispod razine koja bi mu omogućila jasnu većinsku kontrolu.
Pročitajte još:
Ono što se već sada promijenilo jest politički ton u Berlinu. Nakon početnog otvorenog protivljenja, njemačka vlada više ne raspravlja samo o tome kako spriječiti UniCreditovo preuzimanje, nego i o uvjetima pod kojima bi mogla prodati vlastiti udjel.
Za europski bankarski sektor to bi mogao biti još jedan korak prema dugo najavljivanoj prekograničnoj konsolidaciji, koja je godinama bila jedan od glavnih ciljeva stvaranja jedinstvenijeg europskog financijskog tržišta.
