Moody’s podigao kreditni rejting Hrvatske, Plenković naglasio – apsolviran je cilj Vlade RH

Agencija Moody’s podigla je prošli tjedan kreditni rejting Hrvatske za dvije razine, s ‘Baa2’ na ‘A3’, uz stabilne izglede, istaknuvši smanjenje javnog duga i kontinuirano poboljšanje snage hrvatskog gospodarstva zbog reformi i ulaganja te zbog doseljavanja radne snage.

Krajem prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podići ocjenu hrvatskih dužničkih papira, izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti značajnije no što su očekivali. Podizanjem rejting agencija je signalizirala ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.

“Odluka o podizanju rejtinga odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti značajno viša, ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga i da taj trend vjerojatno neće promijeniti smjer”, objasnili su u Moody’su.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi na kraju ove godine iznositi 57 posto i biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini i za oko 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020. Među razlozima ističu snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije.

Proračunski manjak trebao bi pak porasti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026. godini. Hrvatski BDP porast će ove godine po njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a, naglašavaju, napominjući da je veći udio bilježila tek Grčka. Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate no što se trenutačno očekuje, posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri no što pokazuju Moody’sovi trenutačni izračuni. Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni izazovi u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita mogli bi pak rezultirati slabijim gospodarskim rastom i proračunskim ishodima no što izračuni trenutačno pokazuju, napominju u agenciji.

Apsolviran je cilj Vlade o dovođenju kreditnog rejtinga na A razinu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, nakon što je podignut rejting. Dodao je da se u nešto manje od dva mjeseca Moody’s pridružio Standard & Poor’su i Fitchu pa je sada kreditni rejting po sve tri agencije izjednačen.

Od sve tri agencije, rekao je Plenković, Moody’s je bio možda i najkonzervativniji te najkritičniji prema hrvatskim gospodarskim postignućima i fiskalnoj stabilnosti. “No ovaj puta, nakon što su posjetili Hrvatsku i nakon što smo s njima ekstenzivno razgovarali i pojasnili im program treće Vlade, naše ambicije i ostvarenja, i oni su se priključili uvrštavanju Hrvatske u najvišu kategoriju kreditnog rejtinga”, izjavio je Plenković tijekom vikenda na konferenciji za medije u Banskim dvorima, kojoj su nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Plenković je napomenuo i da je Moody’s po drugi put u nešto više od 2,5 godine podignuo hrvatski rejting za čak dva stupnja, što je jedinstven slučaj. Zemlje koje imaju isti rejting kao Hrvatska su Slovenija, Latvija i Portugal, dok niži rejting imaju primjerice Bugarska, Španjolska, Cipar, Mađarska, Italija, Rumunjska i Grčka. Plenković je ustvrdio i da se dizanje kreditnog rejtinga ne događa po stihiji te da taj zadatak nije lak, čemu svjedoče i zemlje kojima on nije podignut po 10 ili 15 godina.

Ministar financija izjavio je da Moody’sovo izvješće predstavlja sjajne vijesti za hrvatsko gospodarstvo i građane, koje će povećati i ugled Hrvatske kao investicijske destinacije, a postupno će pridonijeti povećanju standarda hrvatskih građana. To je i priznanje institucijama koje provode Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je apostrofiran od sve tri agencije, kazao je.

Plenković je još rekao da je cilj da prosječna neto plaća u Hrvatskoj u 2028. iznosi 1.600 eura i da on to smatra realnim, prenosi Hina. No, napomenuo je i da je situacija uvijek nepredvidljiva i ne može se znati hoće li doći do neke nove globalne krize.

Na dizanje rejtinga osvrnuo se i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je izjavio da je to jako dobra vijest jer Hrvatsku smješta u skupinu zemalja s najvišim kreditnim rejtingom u svijetu, što Vladi, poduzećima i građanima omogućava povoljnije uvjete financiranja u budućnosti.

“To je drugi put u dvije godine da vidimo povećanje rejtinga za dva stupnja. Prvi put se to dogodilo 2022. nakon odluke da Hrvatska može ući u eurozonu i sad ponovo 2024. godine. Dizanje rejtinga za dvije razine nije uobičajeno vidjeti često. U ovom trenutku je to prvenstveno vezano za brzu fiskalnu konsolidaciju koju je Hrvatska provela, kao što Moody’s u svom izvješću navodi”, istaknuo je Vujčić.