Mljekari u problemima: Bilo je teško raditi ove godine zbog poskupljenja lani

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj se smanjuje, a razlog za to je manji broj mljekara. U kolovozu prošle godine bilo je 3.141 isporučitelja mlijeka, a u istom mjesecu 2023. godine taj broj se smanjio, pa ih je bilo 2.720, podaci su to koje smo dobili od predsjednika Odbora za mljekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) Igora Rešetara.

Do rujna 2022. godine isporučeno je 310.965.406 kilograma mlijeka, a do rujna ove godine 289.170.731 kilograma.

“Prošle godine su žitarice bile skupe, a mi hranu moramo pripremiti za godinu dana, pa nam je ova godina ovisila o troškovima koje smo imali prošle godine u proizvodnji hrane. Ti troškovi su bili izuzetno visoki. Cijene žitarica, umjetnog gnojiva, goriva i ostalog repromaterijala bile su velike tako da je bilo vrlo teško raditi ove godine”, rekao je Rešetar za Financije.hr i dodao da su pomake u cijeni mlijeka vidjeli tek ove godine u drugom i trećem mjesecu, a to im je trebalo pomoći da se nose s poskupljenjima.

Ministarstvo poljoprivrede je u listopadu objavilo da je prihod hrvatskih mljekara za prvih devet mjeseci 2023. godine, u odnosu na EU prosjek i na temelju iste proizvodnje (360.000 kilograma), veći za 6.697 eura.

“Riječ je o značajnoj promjeni u odnosu na 2022. godinu kada je prihod hrvatskih mljekara u odnosu na prosječne prihode EU mljekara na bazi proizvodnje 360.000 kilograma mlijeka bio niži za 21.468 eura, prema izračunu Ministarstva poljoprivrede, odnosno 21.421 eura, prema izračunu Hrvatske poljoprivredne komore”, pisalo je u objavi.

Rešetar kaže da je stočna hrana ove godine malo jeftinija, ali da mljekari svejedno smanjuju proizvodnju zbog gubitaka koje su imali zadnjih godina jer su troškovi proizvodnje bili veliki.

“Ljudi vide da je bolje smanjiti proizvodnju kako ne bi više trošili novac nego da budu i dalje u toj proizvodnji”, objasnio je.

No, vjeruje da se situacija može malo popraviti sljedeće godine ako cijene mlijeka ostanu na razinama na kojima su sada, odnosno ako ne padnu i ako troškovi proizvodnje budu manji.

“Ministarstvo vidi da smo mi u problemima i daje nam potpore za održavanje proizvodnje mlijeka. Nažalost više nema puno proizvođača mlijeka, ali država pomaže koliko može. Imamo fiksiranu cijenu plavog dizela i to je baš direktna pomoć Vlade. Ministarstvo pak isplaćuje potpore za proizvođače”, kazao je Rešetar.

Ipak, smatra da se mnogi mljekari ne javljaju za potpore i ne traže ih zbog opširne papirologije i zato što nemaju nikoga tko bi im pomogao oko toga, a novac koji im se nudi je iz EU fondova.

“Tu su jako stroge kontrole i mnogi proizvođači mlijeka se ne usude javljati se. To je opširna papirologija koja zahtjeva od samih proizvođača angažman, gotovo da im treba jedno radno mjesto samo za to”, rekao je.

Za veću proizvodnju mlijeka je potrebno poljoprivredno zemljište. To je najvažniji resurs za stočarstvo jer se bez njega ne može proizvoditi hrana za životinje. Mnogi mljekari se žale i na nedostatak radne snage jer se većina mladih ne želi baviti tim poslom.

“Na farmama ima puno posla i javlja se veliki problem jer se trebamo modernizirati i nabaviti opremu da nam olakša taj posao, a za to sve su potrebna financijska sredstva. Danas su financijska sredstva od poslovnih banaka nedostižna jer su kamate porasle”, istaknuo je Rešetar.