Malta postala magnet za snimanje holivudskih filmova: zašto to nije uspjela Hrvatska?

Malta je posljednjih godina postala jedna od najpopularnijih europskih destinacija za snimanje holivudskih i drugih filmova, piše The Guardian i zasluge za to pripisuje velikim financijskim poticajima.

Najmanja zemlja Europske unije, piše The Guardian, od 2023. godišnje prima više od 30 filmskih i TV produkcija, uključujući rekordnih 36 u toj i 2025. godini. Među njima su “Jurski svijet: Rebirth” i nastavak “Gladijatora”, kao i novi akcijski triler “Pobuna” s Jasonom Stathamom koji izlazi krajem ovog mjeseca.

Također je “glumila” Grčku u nadolazećoj BBC-jevoj seriji “Dva tjedna u kolovozu”, ali i Siciliju, jug Francuske i Karibe u nekima od britanskih televizijskih produkcija.

“Za tako malu europsku zemlju, Malta se doista razvija iznad svojih mogućnosti. Bila je vrlo agresivna, na pozitivan način, u pogledu diverzifikacije svoje industrije”, objasnio je Adrian Wootton, glavni izvršni direktor Britanske filmske komisije.

Povijest ugošćuvanja filmskih produkcija na Malti traje više od sto godina, odnosno od nijeme pomorske drame “Sinovi mora” iz 1925.

Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća ima i dva najveća svjetska spremnika za vodu osmišljena kako bi filmašima omogućila snimanje pomorskih scena u kontroliranom okruženju.

Do početka 2000-ih, audiovizualne produkcije u Europi uglavnom su bile posljedica izravnog financiranja, poput filmskih fondova ili selektivnih potpora.

Međutim, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća filmovi su sve više omogućeni poreznim poticajima, poput novčanih povrata koje produkcijske kuće dobivaju nakon snimanja ako angažiraju lokalne filmske ekipe ili unajme prostore.

Takvi financijski poticaji sada čine gotovo polovicu proračuna europske filmske produkcije i znače da filmovi i serije više ne samo da zauzimaju lokacije, već se oko njih i stvaraju.

Malta, koja je uvela takozvani mehanizam povrata novca 2005. godine, agresivno je povećala svoju ponudu tijekom posljednjeg desetljeća, do onoga što je producent filmova “Napoleon” i “Gladiator II” opisao kao “vjerojatno najizdašniji povrat novca na svijetu”.

Svih 36 velikih produkcija snimljenih na Malti 2025. godine kvalificiralo se za povrat 40 posto uloženog novca, koji se, za razliku od nekih konkurentskih država, može primijeniti i na ekipu i opremu koja dolazi iz inozemstva ako se ne može nabaviti lokalno.

Na Mediteranskom filmskom festivalu u lipnju, malteški povjerenik za film Johann Grech je najavio da će dodatno poboljšati model povrata novca, koji istječe 2028.. Planira osigurati i privatna ulaganja za izgradnju studijskog kompleksa vrijednog 80 milijuna eura.

“Na svaki euro koji uložimo u povrat novca, industrija generira četiri. Filmska industrija postaje gospodarski stup naše zemlje”, istaknuo je u intervjuu.

Potencijal za sličan uspjeh, barem se tako činilo prije nekoliko godina, imala je i Hrvatska. Dubrovnik je, primjerice, dodatno postao prepoznatljiv zahvaljujući velikim međunarodnim serijama poput “Igre prijestolja”, dok je na Visu sniman nastavak hit-mjuzikla “Mamma Mia!.

Usprkos tome, naša zemlja nije uspjela iskoristiti taj potencijal u mjeri u kojoj su to učinile Malta, Mađarska ili Češka.

Hrvatska svoj program poticanja ulaganja u audiovizualnu proizvodnju provodi od 2012. godine, a danas stranim i domaćim produkcijama u sklopu programa “Filming in Croatia” nudi povrat od 25 posto opravdanih troškova snimanja, odnosno 30 posto za produkcije na područjima ispodprosječne razvijenosti.

U opravdane troškove ulaze i plaće lokalnih filmskih djelatnika te roba i usluge nabavljene u Hrvatskoj.

Taj se model nije pokazao dovoljno konkurentnim u trenutku kada se države međusobno natječu za velike međunarodne produkcije. Uz to, Hrvatska nije izgradila dovoljno snažan produkcijski ekosustav, od studijske infrastrukture i kapaciteta do kontinuiranog priljeva velikih projekata, koji bi pojedinačna snimanja pretvorio u trajnu industriju.