Mađarske državne obveznice od početka godine donijele su oko 11 posto ukupnog prinosa, potaknute očekivanjima približavanja europodručju nakon promjene vlasti. Rast cijena nafte, globalna rasprodaja obveznica i visok proračunski deficit sada, međutim, dovode u pitanje koliko taj trend još može trajati.
Mađarske državne obveznice bile su među najunosnijim ulaganjima na tržištima u razvoju ove godine, nakon izborne pobjede stranke Tisza Pétera Magyara i odlaska bivšeg premijera Viktora Orbána.
Obveznice denominirane u forintama ostvarile su oko 11 posto ukupnog prinosa, u usporedbi s približno jedan posto koliko je zabilježio indeks domaćeg duga tržišta u razvoju banke JPMorgan.
Snažan rast potaknula su očekivanja da će nova vlada poboljšati odnose s Bruxellesom, obnoviti vladavinu prava i postupno pripremiti zemlju za ulazak u europodručje tijekom sljedećeg desetljeća.
No ulaganje koje je mjesecima privlačilo gotovo sve velike ulagače u dug tržišta u razvoju posljednjih je tjedana izgubilo dio zamaha.
„Svi koji se u svijetu bave obveznicama tržišta u razvoju bili su uključeni u ovu trgovinu. Priča je bila izvanredna, ali pozicija je postala pomalo prenatrpana“, rekao je David Hauner, voditelj strategije za dug tržišta u razvoju u Bank of America.
Prinos na desetogodišnje obveznice pao s više od sedam na pet posto
Suradnja nove vlade s europskim institucijama, očekivanja fiskalnih reformi i smanjivanje kamatnih stopa nakon pada inflacije snažno su povećali potražnju za mađarskim državnim dugom.
Prinos na desetogodišnje mađarske obveznice pao je s više od sedam posto prije izbora u travnju na približno pet posto u lipnju. Budući da se cijene obveznica kreću suprotno njihovim prinosima, taj je pad ulagačima donio znatnu zaradu.
Među velikim tržištima u razvoju bolji rezultat ove su godine ostvarile samo obveznice Kolumbije, Brazila i Egipta.
Mađarska valuta također je snažno ojačala. Forinta se pomaknula s gotovo 400 forinti za euro u ožujku na manje od 350 tijekom prošlog mjeseca.
Ulagači su, međutim, posljednjih tjedana počeli smanjivati pozicije i u obveznicama i u forinti. Prinos na desetogodišnji dug ponovno se povećao na oko 5,5 posto, u sklopu šire globalne rasprodaje obveznica.
Nafta i deficit najveći su rizici
Povratak cijene nafte iznad 100 dolara po barelu, potaknut ponovnim zaoštravanjem rata s Iranom, posebno pogađa Mađarsku kao uvoznicu energije.
Više cijene energenata mogu povećati inflaciju, oslabiti gospodarski rast i otežati središnjoj banci nastavak smanjivanja kamatnih stopa.
Nova vlada istodobno mora pokazati kako namjerava smanjiti proračunski deficit, za koji se očekuje da će ove godine dosegnuti sedam posto bruto domaćeg proizvoda.
To je znatno iznad maastrichtskog ograničenja od tri posto BDP-a koje država mora zadovoljiti želi li uvesti euro.
Vlada bi u sljedećih nekoliko tjedana trebala predstaviti plan konsolidacije javnih financija, dok bi središnja banka do kraja godine trebala objaviti strategiju za spuštanje inflacijskog cilja ispod tri posto.
Ulagači računaju na ulazak u europodručje
Dio fondova smatra da je posljednji pad cijena mađarskih obveznica samo privremeni zastoj u dugoročnom procesu približavanja europodručju.
„Trgovina zasnovana na konvergenciji prema euru tek je počela i ima još prostora“, rekao je Pavel Mamai, upravljački partner hedge fonda ProMeritum Investment Management.
Razlika između prinosa na mađarske i njemačke obveznice smanjena je s 4,5 na 2,3 postotna boda od ožujka.
Mamai smatra da bi se ona tijekom godine mogla smanjiti za još jedan postotni bod, pod uvjetom da vlada nastavi provoditi reforme. Preostalo približavanje, procjenjuje, moglo bi trajati još četiri do pet godina.
Mađarska je bila najveći pozitivni doprinos rezultatima ProMerituma u prvom polugodištu. Glavni fond te kompanije porastao je 3,4 posto, dok je fond usmjeren na koncentriranije investicijske pozicije ostvario rast od 4,5 posto.
Tržište je možda već uračunalo velik dio optimizma
Drugi ulagači upozoravaju da je znatan dio očekivanog približavanja europodručju već ugrađen u cijene.
Tržišna očekivanja dugoročnih mađarskih kamatnih stopa sada su oko 1,5 postotnih bodova iznad usporedivih stopa u europodručju. Prije izbora razlika je iznosila približno četiri postotna boda.
„Velik dio konvergencijske trgovine već se dogodio. Tržišta obično idu ispred stvarnih događaja“, rekao je Luis Costa, globalni voditelj strategije za tržišta u razvoju u Citiju.
Za daljnji pad prinosa bit će ključan vjerodostojan plan smanjenja deficita i ispunjavanja maastrichtskih kriterija, smatra Nafez Zouk iz Aviva Investorsa.
Péter Magyar izjavio je da bi Mađarska uvjete za ulazak u europodručje mogla ispuniti do 2030. godine. Većina ulagača ipak smatra da je realniji početak tridesetih godina, s obzirom na vrijeme potrebno za fiskalne i monetarne reforme.
Prije uvođenja eura država mora najmanje dvije godine provesti u europskom tečajnom mehanizmu, tijekom kojih se vrijednost valute mora održavati unutar ograničenog raspona prema euru.
Pročitajte još:
Slovenija i Hrvatska dosad su taj postupak završile najbrže, za približno dvije i pol godine, dok je prosjek među kandidatima bio dulji od pet godina.
Mađarske obveznice zato i dalje imaju snažnu priču, ali ona više nije jednostavna. Daljnji rast ovisit će manje o političkom optimizmu, a više o tome može li nova vlada doista smanjiti deficit, obuzdati inflaciju i uvjeriti tržišta da put prema euru nije samo izborno obećanje.
