Kreditiranje u eurozoni gotovo je stagniralo i u ožujku, odražavajući slabašan rast kredita kompanijama i gotovo stagnaciju kredita kućanstvima, pokazuje izvješće Europske središnje banke (ESB).
Krediti kompanijama porasli su u ožujku svega 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U veljači uvećani su za 0,3 posto. Kreditiranje kućanstava poraslo je pak za 0,2 posto, najslabije u deset godina, utvrdio je ESB. U ožujku krediti građanima uvećani su za 0,3 posto.
Pokazatelj ponude novca M1, prenosi Hina, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, smanjio se pak i u ožujku, za 6,7 posto, nešto blaže nego u veljači kada je bio potonuo za 7,8 posto.
Najširi monetarni agregat M3, koji obuhvaća i oročene depozite, porastao je pak za 0,9 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg svibnja. U veljači njegov rast bio je upola slabiji i iznosio je 0,4 posto.
ESB je od srpnja 2022. do sredine rujna 2023. podigao kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi kočenjem potražnje obuzdao inflaciju. Na sjednici u travnju zadržao je kamatne stope na važećoj razini, istaknuvši blaži rast plaća, ali i kontinuirano snažno poskupljenje usluga u uvjetima “otporne” potražnje.
Inflacija u eurozoni spustila se u ožujku, prema izračunima Eurostata, na 2,4 posto, s 2,6 posto u veljači.
Banke u eurozoni namjeravaju pak u drugom tromjesečju postrožiti uvjete za kreditiranje kompanija i očekuju slabiju potražnju za kreditima, prema rezultatima ECB-ove ankete.
Pročitajte još:
Uvjeti za kreditiranje kućanstava trebali bi pak ostati nepromijenjeni, uz snažniju potražnju, pokazala je anketa objavljena prije dva tjedna.
“Od sada moramo pomno vagati rizik prestroge monetarne politike” budući da uključuje rizik dugotrajnog razdoblja gospodarske slabosti, upozorio je potkraj tjedna dužnosnik ESB-a Fabio Panetta.
