Koliko je u padu trgovina između EU i SAD-a?

Izvoz u SAD pao je za gotovo trećinu u prva tri mjeseca 2026., dok se EU priprema provesti svoj dio trgovinskog sporazuma s Washingtonom.
Utjecaj Trumpovih tarifa na tržište EU već postaje opipljiv, s negativnim trgovinskim trendom koji je odmah iza onog s Iranom.

U prva tri mjeseca 2026. EU je izgubila 30 posto vrijednosti (€) robe razmijenjene sa SAD-om u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prema Eurostatu. U kolovozu 2025. SAD je prisilio EU na trgovinski sporazum, uvodeći carinu od 15 posto na nekoliko roba.

Trumpova administracija opravdala je to navodeći deficit s EU veći od 300 milijardi eura. Washingtonov deficit u robnoj razmjeni s EU je stvaran, iako iznosi oko 200 milijardi eura. Ali to je kompenzirano vrijednošću američkog izvoza usluga u EU, što u konačnici postavlja ukupni trgovinski višak EU na samo 21 milijardu eura.

Gdje je još trgovina također u padu?

Carine su pogodile ključne europske sektore poput automobila, farmaceutskih proizvoda, poluvodiča, vina i sira. Dok se EU priprema za provedbu svog dijela sporazuma, SAD ipak ostaje njezino najveće izvozno tržište, s oko 120 milijardi eura, što je otprilike 19 posto ukupne vrijednosti izvoza robe bloka. No pad trgovine s Washingtonom pridonio je padu vrijednosti ukupnog izvoza EU-a u ostatak svijeta od devet posto u usporedbi s prvim tromjesečjem 2025.

Izvoz je također pao, iako manje naglo, s drugim glavnim partnerima, Kinom (8 posto) i Turskom (8 posto). Najveći pad, međutim, zabilježen je s Iranom, manji za 44 posto, uglavnom zbog sankcija povezanih s njegovim nuklearnim programom, podrške Rusiji i kršenja ljudskih prava.

To slijedi nakon finalizacije novog trgovinskog sporazuma pod nazivom CEPA, ili Sveobuhvatnog sporazuma o gospodarskom partnerstvu, čiji je cilj smanjenje ili uklanjanje carina na većinu izvoza EU-a, kao i pojednostavljenje carinskih postupaka.

Očekuje se da će sporazum stupiti na snagu kasnije ove godine ili 2027. godine. Izvoz je također porastao, iako manje značajno, u Indiju (1,8 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (2,3%). Nakon SAD-a, drugo najveće izvozno tržište EU-a je Ujedinjeno Kraljevstvo (14 posto), a slijede Švicarska (9 posto), Kina (7 posto) i Turska (4 posto).

Nove tarife na vidiku?

Ali saga trgovinskog rata između Europe i Washingtona možda još nije završena. Prošlog mjeseca, Donald Trump je zaprijetio daljnjim carinama od 10 posto ili više na uvoz iz EU i drugih trgovinskih partnera. Američki predsjednik optužio je blok da se nije uspio uhvatiti u koštac s trgovinom robom proizvedenom prisilnim radom, čime je navodno naštetio američkim trgovinskim interesima. EU je odbacio optužbu kao “neopravdanu”.

Trump se također požalio da Bruxelles još nije ispunio svoje obveze iz trgovinskog sporazuma postignutog u srpnju 2025. Dao je EU rok do 4. srpnja da potpiše svoju stranu sporazuma, a blok se sada priprema odobriti sporazum s glasovanjem zakazanim za 16. lipnja.

Prema sporazumu, očekuje se da će EU ukinuti carine na američku industrijsku robu i omogućiti povlašteni pristup tržištu za nekoliko morskih plodova i poljoprivrednih proizvoda, “uključujući orašaste plodove, mliječne proizvode, svježe i prerađeno voće i povrće, prerađenu hranu, sjeme za sadnju, sojino ulje te svinjetinu i bizonsko meso”, priopćila je Bijela kuća.