Kinezi kažu da bi carine na električna vozila najviše naštetile njemačkim proizvođačima

Odgovor Pekinga na dodatne carine EU-a na uvoz električnih automobila iz Kine najviše bi naškodio proizvođačima automobila u Njemačkoj, a najteži udarac pretrpio bi Porsche, utvrdili su analitičari.

Europska komisija je objavila da bi od početka srpnja 2024. mogla uvesti preliminarne dodatne carine na uvoz električnih automobila na baterije iz Kine, u rasponu od 17 do 38 posto, zbog nepoštenih subvencija proizvođačima. Dodali su ipak da su stupili u kontakt s kineskim vlastima kako bi razmotrili moguća rješenja, u skladu s propisima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Na sastanku na kojem su sudjelovale i europske automobilske tvrtke, kineska automobilska industrija pozvala je vladu da usvoji odlučne protumjere i predložila da se razmotri podizanje privremenih carina na benzinske automobile s motorima velike zapremine iz EU-a. Sastanak je organiziralo kinesko ministarstvo trgovine, a sudionici su uključivali kineske tvrtke SAIC i BYD, te njemačke BMW, Volkswagen i Porsche.

Glavni stručnjak Kineskog centra za automobilsku tehnologiju i istraživanje (CATARC) i zamjenik direktora Kineskog istraživačkog centra za automobilsku strategiju i politiku Liu Bin izjavio je krajem svibnja za list Global Times da bi Peking trebao podići carine na benzinske limuzine i sportske terence s motorima obujma većeg od 2,5 litara s 15 na 25 posto.

“Europska komisija škodi europskim tvrtkama i europskim interesima”, ustvrdio je šef BMW-a Oliver Zipse sredinom lipnja.

BMW u Kini s partnerima proizvodi električni SUV BMW iX3 i električni Mini Cooper koje prodaje na tržištu Europske unije. U matičnoj Njemačkoj proizvode pak modele 4, 6, 7, i7 i 8 koje izvoze u Kinu. To znači da bi njihovi automobili podlijegali carinama i u EU i u Kini. Kina čini gotovo trećinu BMW-ove prodaje, prema godišnjem izvješću

Kineske carine najteže bi pogodile njemačke proizvođače koji su lani, prema podacima o trgovini, gotovo trećinu vozila prodali upravo na najvećem svjetskom tržištu. Većinu prodanih vozila proizveli su u kineskim pogonima, ali brojne luksuzne modele još uvijek proizvode u Njemačkoj.

Najviše problema s kineskim carinama imao bi Porsche, u većinskom vlasništvu Volkswagena, budući da automobile uglavnom proizvodi u Njemačkoj i izvozi ih u Kinu koja čini četvrtinu njegove globalne prodaje. Kompanija je lani kupcima u Kini isporučila 79.283 automobila, za 15 posto manje nego u 2022. U prvom kvartalu ove godine prodaja mu je pala za 24 posto, dijelom i zbog posustale potrošnje u azijskom divu.

Volkswagen bi pak najmanje stradao ako Peking odluči uvesti carine budući da u Kini prodaje samo 2,5 posto automobila proizvedenih u njemačkim pogonima, pokazuje godišnje izvješće. No, kompanija želi sačuvati pa i povećati udio od 14,5 posto u kineskom tržištu, na 15 posto, pa bi joj mogao naškoditi eventualni bojkot kineskih kupaca.

Kineski ogranak Volkswagen Grupe, uključujući Porsche, i tvrtke koje su osnovali s kineskim proizvođačima prodali su lani u Kini više od 3,2 milijuna automobila, a njih 3,06 milijuna proizvedeno je u kineskim tvornicama, prenosi Hina. VW-ov luksuzni brend Audi izvozi pak nešto više od osam posto automobila koje prodaje u Kini.

Mercedes-Benzu Kina je najveće tržište, s udjelom u prodaji od oko 30 posto i prodanih nešto više od 737.000 vozila u 2023. Nešto više od 80 posto automobila prodanih u Kini proizvedeno je u kineskim pogonima, a ostatak stiže iz inozemstva. Švedski proizvođač automobila Volvo Cars, u većinskom vlasništvu kineskog Geelyja, većinu vozila prodanih u Kini proizvodi u kineskim pogonima, s udjelom izvoza od samo oko četiri posto.