Kamgrad: Danas imamo 80 posto stranih radnika, a prije nismo imali niti jednog

Europskoj uniji u narednih dvadeset godina bit će potrebno 100 milijuna radnika a u tom periodu radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj smanjit će se za 400 tisuća. Već danas, strani radnici su sve češće rješenje za nedostatak radne snage, a tom rješenju je pribjegla i jedna od najvećih domaćih građevinskih tvrtki Kamgrad, koja prema riječima njezina prokurista, danas ima već 80 posto stranih radnika.

„Kod nas je, kada govorimo o proizvodnom radu, usudio bih se reći, oko 80 posto stranih radnika. 2016. godine, primjerice, nismo imali niti jednog stranog radnika, da bi krajem 2022. a posebno 2023. godine, udio domaćih radnika minoran u odnosu na strane radnike“, kaže Dragutin Kamenski, prokurist ove tvrtke.

Problem hrvatskog gospodarstva tako više nije novac, njega ima i u bankama i u drugim financijskim institucijama, nego radnik, čovjek, što je postao ograničavajući faktor za razvoj, kaže Josip Zaher, predsjednik Gospodarskog vijeća Zagreba.

„Zagreb i zagrebačka županija, kao gospodarski najrazvijenija područja u Hrvatskoj, imaju uz veliki broj zaposlenih, ujedno i veliki investicijski ciklus i rast ali i najveće potrebe za zapošljavanjem kako domaće radne snage tako i radne snage iz domicilnih bazena za zapošljavanje, ako što su države regije. No, i u tim državama je radne snage sve manje pa je velika potreba za zapošljavanjem i strane radne snage. Mi u HGK također želimo i da se u procese rada u Hrvatskoj uključe svi koji nisu dovoljno uključeni, posebno mlađa populacija – studenti i učenici, naravno poslove koji su njima sukladni koje im dopušta njihovo akademsko i učeničko vrijeme. Moramo biti otvoreni i za žene, koje su zbog obiteljskih obveza dugo bile odsutne s tržišta rada ili nisu nikad ni radile te nam je želja da i tu populaciju stavimo na tržište rada. Također, želimo animirati i dio umirovljenika koji su aktivni i žele raditi, da budu aktivni na dobrobit sebe i našeg gospodarstva“, rekao je Zaher.

Nova zakonska rješenja otvorila su mogućnost umirovljenicima za radnim angažmanom, a nju je iskoristilo oko 30 tisuća umirovljenika. No, radnika i dalje nedostaje, ističe Zaher, posebno visokoobrazovanih, jer manje od jedan posto stranih radnika koji dođu u našu zemlju su akademski obrazovani.

„Kod nas je uglavnom do sada dolazila niskokvalificirana radna snaga koja i u svojim zemljama ima neke kvalifikacije ali one ili nisu dostatne za proizvodne sustave koje koriste našim poduzetnici ili nisu kompatibilne s našim obrazovnim sustavom i polako se događa da tehnologija napreduje i traži nam visokokvalificirane ljude s viskom razinom tehnoloških znanja i vještina da bi mogli upravljati mašinama odnosno procesima“, rekao je Zaher za Financije.hr.

Iako naše tržište rada karakterizira trend kontinuiranog rasta zaposlenosti posljednjih deset godina, kao i kontinuiranog pada nezaposlenosti kao i trend rasta realnih plaća, poslodavci i dalje ističu da je najveći ograničavajući čimbenik proizvodnje nedostatak kvalificirane radne snage, rekao je guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić.

„Ova situacija će se nastaviti i mi očekujemo rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti u idućim godinama ali i nedostatak radne snage zbog demografske situacije, koja dovodi do toga da nam se smanjuje broj populacije u radnoj dobi. To su izazovi budućnosti koje smo već počeli rješavati djelomično imigracijom koji je porastao posljednjih nekoliko godina, a djelomično angažiranjem umirovljenika, koji rade pola radnog vremena. Isto tako, imao oko 100 tisuća radnika iz inozemstva koji u Hrvatsku dolaze prvenstveno radi zapošljavanja i to je trend koji će se nastaviti u budućnosti. Ono što moramo pokušati napraviti jeste povećati stopu participacije na tržištu rada odnosno broj ljudi u radnoj dobi koji je aktivan. Ta se stopa povećala za oko osam postotnih poena u zadnjih nekoliko godina i dosegla je oko 70 posto sa 68 posto. To je i bio jedan od najvećih problema gospodarstva Hrvatske – niska stopa participacije i aktivnost na tržištu rada – međutim ona je i dalje ispod prosjeka EU i to za pet postotnih poena. Kada bi dostigli prosjek EU imali bi još 120 tisuća domaćih radnika na tržištu rada. Teoretski, kada bi Hrvatska uspjela animirati ove radnike, ne bi trebala stranu radnu snagu“, rekao je Vujčić.

Hrvatska u narednih dvadeset godina će izgubiti, prema projekcijama UN-a, oko 400 tisuća radno sposobnog stanovništva kojeg će trebati nadomjestiti. Djelomično će ovaj nedostatak popuniti studenti, učenici, umirovljenici i žene, uz strane radnike, ali i robotizacija.

Ipak, kako proces robotizacije neće ići tako brzo kako se naizgled čini, hrvatski gospodarstvenici će i dalje angažirati strane radnike.

U samo prva četiri mjeseca ove godine, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske izdalo je 72.872 dozvola za rad stranih radnika, od čega je 50.236 dozvola za novo zapošljavanje dok je 17.736 za produljenje postojećih dozvola. Sezonskih radnika je 4.900. No ove brojke nisu konačne, jer postoji i određen broj radnika koji su stranci u Hrvatskoj, ali su dozvolu dobili na osnovu drugih zakonom dozvoljenih mogućnosti, kao što je spajanje obitelji, te u ove statistike nisu ubrojani.