Isplata mirovina za svibanj 2026. počinje u ponedjeljak, 8. lipnja, za korisnike računa otvorenih u poslovnim bankama.
Iako je riječ o redovitoj mjesečnoj isplati, mirovine su ponovno u fokusu zbog rasta troškova života, ovogodišnjeg usklađivanja i najavljenih poreznih promjena koje bi od iduće godine trebale povećati neto primanja dijela umirovljenika.
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u svibnju usporila na 5,2 posto na godišnjoj razini, nakon što je u travnju iznosila 5,8 posto. Na mjesečnoj razini, cijene su u svibnju bile niže za 0,2 posto u odnosu na travanj.
Usporavanje inflacije dobra je vijest, ali rast cijena i dalje ostaje važan problem za umirovljenike, osobito zato što velik dio njihovih primanja odlazi na hranu, režije, lijekove i osnovne životne troškove.
Mirovine su od 1. siječnja 2026. usklađene za 2,68 posto, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tada je aktualnu vrijednost mirovine povećao na 14,84 eura. Uvećane mirovine isplaćene su u travnju, zajedno sa zaostacima za siječanj i veljaču.
Prema posljednjim dostupnim podacima HZMO-a, prosječna ukupna starosna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima, iznosila je 720,98 eura. Njezin udio u prosječnoj neto plaći za ožujak 2026. iznosio je 46,37 posto.
Za korisnike s dugim radnim stažem iznos je viši. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO-u iznosila je 878,65 eura, odnosno 56,5 posto prosječne neto plaće za ožujak.
Umirovljenicima bi od iduće godine dio primanja mogao rasti i zbog najavljenog ukidanja poreza na dohodak na mirovine. Vlada je najavila da bi ta promjena trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2027., a prema ranijim najavama obuhvatila bi više od pola milijuna umirovljenika koji sada plaćaju porez na dohodak.
Pročitajte još:
Kod bruto mirovine od 1000 eura, ranije je najavljeno da bi neto iznos mogao porasti za 46 eura, ovisno o dosadašnjem poreznom tretmanu.
Isplata svibanjskih mirovina tako dolazi u trenutku kada se rasprava o položaju umirovljenika ponovno vodi na dvije razine. Kratkoročno, najvažnije je pitanje koliko rast cijena i dalje smanjuje realnu vrijednost mirovina. Dugoročno, fokus je na poreznim izmjenama, budućim usklađivanjima i odnosu mirovina prema plaćama.
