INA je u prvom polugodištu 2026. ostvarila 2,15 milijardi eura prihoda od prodaje i neto dobit od 150,9 milijuna eura, gotovo tri puta veću nego godinu ranije. Rezultat su poduprli povoljnije cijene nafte i plina, veća proizvodnja te znatno bolji učinak rafinerijskog poslovanja.
INA je u prvih šest mjeseci 2026. snažno poboljšala poslovne rezultate, uz rast prihoda, EBITDA-e i dobiti.
Prihodi od ugovora s kupcima dosegnuli su 2,15 milijardi eura, 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada su iznosili 1,74 milijarde eura.
EBITDA je više nego udvostručena, sa 139,2 milijuna na 290,1 milijun eura, dok je dobit iz osnovne djelatnosti porasla sa 47,5 milijuna na 168 milijuna eura.
Neto dobit pripisiva vlasnicima kompanije iznosila je 150,9 milijuna eura, što je 172 posto više nego godinu ranije. U prvom polugodištu 2025. INA je ostvarila dobit od 55,4 milijuna eura.
Drugo tromjesečje donijelo najveći skok
Posebno snažan bio je rezultat od travnja do lipnja.
INA je u drugom tromjesečju ostvarila 1,32 milijarde eura prihoda od prodaje, nasuprot 872,8 milijuna eura godinu ranije.
Tromjesečna EBITDA porasla je sa 66,3 milijuna na 232,9 milijuna eura, dok je neto dobit skočila s 29 milijuna na 165,4 milijuna eura.
Dobit iz osnovne djelatnosti dosegnula je 178,7 milijuna eura, u usporedbi sa samo 17,4 milijuna eura u drugom tromjesečju prošle godine.
INA navodi da ni u prvom polugodištu 2025. ni u istom razdoblju ove godine nije bilo jednokratnih stavki koje bi utjecale na rezultat, pa rast odražava poboljšanje redovnog poslovanja.
Veća proizvodnja i bolje cijene nafte i plina
Segment istraživanja i proizvodnje nafte i plina ostvario je EBITDA-u od 172,6 milijuna eura, 26 posto više nego godinu ranije.
Prihodi tog segmenta porasli su 17 posto, na 284 milijuna eura, dok je dobit iz osnovne djelatnosti dosegnula 110,3 milijuna eura.
Na rezultate su pozitivno utjecali povoljniji cjenovni uvjeti za prirodni plin i naftu te tri posto veća proizvodnja.
Rast proizvodnje rezultat je provedenih remonta u Hrvatskoj i Egiptu, doprinosa nove kopnene bušotine Jamarice-183 te razradne bušotine Ika A u hrvatskom podmorju.
INA je usto potpisala ugovor s kompanijom Vermilion Zagreb Exploration o stjecanju dodatnog 60-postotnog udjela u istraživačkom području SAVA-07, čime bi njezin udio na tom području trebao porasti na 100 posto.
Rafinerijsko poslovanje iz gubitka prešlo u dobit
Najveći preokret zabilježen je u segmentu rafinerija i marketinga, uključujući usluge kupcima i maloprodaju.
EBITDA tog segmenta porasla je s 28,6 milijuna na 133,8 milijuna eura, odnosno 368 posto.
Dobit iz osnovne djelatnosti iznosila je 80,8 milijuna eura, dok je godinu ranije segment bilježio gubitak od 20,6 milijuna eura.
Rezultat je poduprlo povoljno okruženje rafinerijskih cijena, premda je poslovanje bilo izloženo tržišnoj volatilnosti, geopolitičkim neizvjesnostima i ponovnom ograničavanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata u Hrvatskoj.
U riječkoj rafineriji tijekom prvog tromjesečja provedena je planirana zamjena katalizatora. Zbog toga je nabavna vrijednost prodane robe u prvom polugodištu porasla 74 posto, na 705,1 milijun eura.
Prodane količine u maloprodaji bile su jedan posto niže nego godinu ranije zbog promjena potražnje na hrvatskom i drugim ključnim tržištima.
Ulaganja porasla 73 posto
Kapitalna ulaganja INA-e u prvom su polugodištu dosegnula 146,2 milijuna eura, što je 73 posto više nego u istom razdoblju 2025.
Najveći dio ulaganja odnosio se na projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka te razvoj naftnih i plinskih polja u hrvatskom podmorju.
Na projektu nadogradnje riječke rafinerije postignuta je mehanička gotovost sustava, a u tijeku su aktivnosti za pokretanje cijelog postrojenja.
U segmentu istraživanja i proizvodnje kapitalna ulaganja iznosila su 48,3 milijuna eura, 31 posto više nego godinu ranije, a bila su usmjerena na razvojne projekte u Hrvatskoj i Egiptu.
Plaćena kapitalna ulaganja i troškovi istraživanja i razvoja iznosili su 144,9 milijuna eura, gotovo 70 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine.
Neto dug dosegnuo 483,5 milijuna eura
INA je na kraju lipnja imala neto dug od 483,5 milijuna eura.
U odnosu na prvo polugodište prošle godine to je rast od tri posto, dok kompanija u bilješkama navodi da je u odnosu na kraj 2025. neto dug smanjen za šest posto.
Omjer duga i kapitala iznosio je 22,6 posto.
Ukupna imovina kompanije povećana je 13 posto u odnosu na kraj prošle godine, na 3,96 milijardi eura. Kratkotrajna imovina porasla je 47 posto, na 1,26 milijardi eura.
Zalihe su povećane 37 posto, na 549,9 milijuna eura, a potraživanja od kupaca 32 posto, na 313,6 milijuna eura.
Obveze prema dobavljačima gotovo udvostručene
Ukupne obveze INA-e dosegnule su 2,3 milijarde eura i bile su 26 posto veće nego na kraju 2025.
Kratkoročne obveze porasle su 37 posto, na 1,68 milijardi eura.
Obveze prema dobavljačima povećane su 81 posto, na 425,8 milijuna eura, uglavnom zbog većih količina kupljene nafte.
Ostale kratkoročne obveze porasle su s 47,4 milijuna na 262,9 milijuna eura, dok su obveze za porez na dobit povećane s 5,6 milijuna na 29,3 milijuna eura.
Kapital je ostao gotovo stabilan na 1,66 milijardi eura, nakon što je kompanija u prvom polugodištu isplatila 168 milijuna eura dividende.
Poslovni novčani tok porastao, ali zalihe vezale novac
Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti porastao je 15 posto, na 145,3 milijuna eura.
Operativni novčani tok prije promjena obrtnog kapitala dosegnuo je 308 milijuna eura, što je 158 posto više nego godinu ranije.
Ipak, rast zaliha i potraživanja snažno je opteretio novčani tok. Povećanje vrijednosti zaliha imalo je negativan učinak od 266,9 milijuna eura, dok je rast potraživanja i predujmova smanjio tok za dodatnih 79,1 milijun eura.
Taj je učinak djelomično ublažen rastom obveza prema dobavljačima i ostalih obveza za 202,6 milijuna eura.
Neto odljev iz investicijskih aktivnosti povećan je sa 76,5 milijuna na 136,3 milijuna eura, što odražava intenzivan investicijski ciklus.
Povoljnije tržište zasad nadjačalo regulatorne pritiske
Rezultati prvog polugodišta pokazuju snažan oporavak INA-e, osobito u rafinerijskom segmentu koji je iz prošlogodišnjeg gubitka prešao u visoku dobit.
Pročitajte još:
Povoljnije cijene nafte i prirodnog plina, veća proizvodnja te bolji rafinerijski uvjeti zasad su nadjačali utjecaj ograničenih maloprodajnih cijena goriva i povećanih troškova poslovanja.
Ključni test u nastavku godine bit će pokretanje nadograđenih postrojenja u riječkoj rafineriji, održavanje proizvodnje nafte i plina te sposobnost kompanije da uz visoka ulaganja zadrži snažan novčani tok i kontrolira dug.
