Hrvatska slabo poboljšava energetsku učinkovitost u kućanstvima

U protekloj godini 23,9 posto stanovništva Europske unije živjelo je u prostorima u kojima je energetska učinkovitost bila poboljšanja u zadnjih pet godina.

Najveći udio ljudi koji žive u objektima s poboljšanom energetskom efikasnošću imala je Nizozemska, i to 60,5 posto. Druga je Danska s 34 posto, a na trećem su se mjestu našle Francuska i Slovenija gdje je brojka po 33,3 posto.

Italija je zemlja gdje je najmanji postotak kućanstava poboljšao energetsku učinkovitost, odnosno tek 2,6 posto ljudi je živjelo u takvim objektima. Nešto bolja od Italije je Malta sa 7,8 posto, a onda Grčka s 9,5 posto.

Hrvatska je također pri dnu, odnosno odmah iznad Grčke s brojkom od 17 posto.

Od velikih europskih gospodarstava Francuska je zapravo bila jedina zemlja gdje je energetska učinkovitost kućanstava zamjetno poboljšana.

Njemačka i Španjolska se također nalaze pri dnu ljestvice s brojkama od 18,9 i 18,8 posto.

Poboljšanje energetske učinkovitosti u EU češće se događalo u kućama no u stanovima. U slučaju kuća postotak onih gdje je energetska učinkovitost povećana bio je 30,5 posto dok je kod stanova to iznosilo 16,6 posto.

Treba napomenuti da je napredak u energetskoj učinkovitosti usporio u petogodišnjem razdoblju do 2025. godine u odnosu na petogodišnje razdoblje do 2023. godine, i to za 1,9 postotnih bodova.

U Hrvatskoj je ta razlika poprilično velika i iznosi 12,7 postotnih bodova.

U Sloveniji razlika također postoji, no ona je blaga i bila je 0,9 postotnih bodova.

Očekivano je da su ljudi izloženi riziku od siromaštva i socijalne isključenosti lošije prolazili u poboljašnju energetske učinkovitosti. Tako je u EU 17,4 posto takvih izvijestilo da je došlo do poboljšanja naspram brojke od 25,6 posto u skupini onih koji nisu bili izloženi takvom riziku.

Najveća je razlika u tome smislu bila prisutna u Nizozemskoj i ona je iznosila 18 postotnih bodova u korist osoba koje nisu izložene riziku od siromaštva i društvene isključenosti. Ipak, ta je zemlja imala i najveći postotak onih koji su uspjeli poboljšati energetsku učinkovitost unatoč tome što pripadaju skupini izloženoj spomenutim rizicima.

U Hrvatskoj je razlika 7,9 postotnih bodova u korist onih koji nisu izloženi riziku i kojih je udio 18,6 posto. U Sloveniji je razlika nešto manja odnosno 6,3 postotnih bodova.

Također ne iznenađuje da je u EU 26,9 posto vlasnika prostora u kojemu žive izvijestilo o poboljšanju energetske učinkovitosti, dok je kod podstanara to bio slučaj za 16,7 posto ljudi.

Zanimljivo je da u Hrvatskoj u tom smislu praktično nema razlike, odnosno u oba slučaja brojka je oko 17 posto.

Inače, najmanji postotak ljudi sa zaostacima u plaćanju računa za potrošnju energije u EU živio je u zgradama koje su izgrađene nakon 2011. godine. To je bilo tek 5,2 posto.

Najveću stopu takvih imali su oni koji su živjeli u zgradama izgrađenim između 1961. i 1980. godine, a udio im je bio 7,9 posto.