U prošloj godini ukupna vrijednost iskrcane ribe u Europskoj uniji (EU) iznosila je 5,5 milijardi eura što je tek blago više no u 2024. godini kada je brojka bila 5,4 milijarde eura.
Količina ulovljene ribe i drugih morskih životinja u sedam ribolovnih područja koje pokriva EU procijenjena je na 3,3 milijuna tona, a to je također blago više no godinu ranije kada je procjena bila 3,2 milijuna tona.
Vrijednost iskrcane ribe bila je najveća u Španjolskoj i njezin je udio bio 31 posto u ukupnoj brojci za EU. Druga je bila Francuska s udjelom od 18 posto te treća Italija s 12 posto. Dakle, na te tri zemlje otpada 61 posto vrijednosti sve iskrcane ribe u EU.
Pogleda li se težina, španjolska je ribarska flota ulovila 21 posto ukupne mase ribe. Tu je na drugom mjestu Danska s brojkom od 16 posto dok je treća Francuska s 12 posto.
Gotovo tri četvrtine ili 72 posto ulovljene ribe i morskih životinja u EU odnosno se na područje sjeveroistočnog Atlantika. Tu je najveći ulov ili 18 posto predstavljala haringa, a nakon toga pučinska ugotica, papalina i skuša.
Drugo veliko područje ulova je Mediteran sa Crnim morem i tu je ulovljeno osam posto ukupnih količina. Ključne riblje vrste su tu bile srdele i inćune.
Nadalje, sedam posto ulovljene ribe je došlo iz zapadnog Indijskog oceana što se uglavnom odnosi na tri vrste tune. Ostala dva velika ribolovna područja su istočni središnji Atlantik i jugozapadni Atlantik.
Izvor: Eurostat
Količina i vrijednost iskrcane ribe u EU je u prošloj godini ostala stabilna, no treba napomenuti da već neko vrijeme na sceni je trend smanjenja brojnosti i kapaciteta ribarske flote u EU. To je dio i zajedničke ribarske politike sa ciljem postizanja održivosti.
U prošloj godini broj aktivnih ribarskih brodova u EU bio je 68.318, a ukupni im je kapacitet bio 1,23 milijuna bruto tona. U razdoblju od 2016. do 2025. broj plovila je smanjen za 13,3 posto, a bruto tonaža za 13,4 posto. Većina ribarskih brodova u EU nije dulja od 10 metara, no ima i onih koji su 40 metara duljine.
Italija ima najbrojniju flotu, a Španjolska flota ima najveću bruto tonažu. Talijanska je ribarska flota na kraju prošle godine imala 12.321 brodica, dok je druga po brojnosti bila Grčka s 11.452 plovila. Treća je Španjolska gdje je brojka 8.324.
Hrvatska nema malobrojnu flotu i nalazi se na petom mjestu s brojkom od 6.648 brodica. U 2016. bilo ih je 7.736. Ispred Hrvatske još je Portugal sa 6.782 ribarskih brodova.
Inače, ribarski sektor je u EU u 2024. zapošljavao oko 155 tisuća ljudi.
Kad se pogleda bruto tonaža brodova, hrvatska brojka iznosi 35.953 bruto tona i u zadnjih 10 godina je smanjenja za oko 18 tisuća tona. U tom segmentu je vidljivo da su brodice male jer čak devet zemalja ima flotu veće bruto tonaže. Primjerice, Portugal koji ima otprilike jednak broj brodova raspolaže s bruto tonažom od 83.667 tona.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je ribarskoj industriji na kraju prošle godine bilo zaposleno oko 3.600 osoba. Samo u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj ribarski sektor ima ukupno oko 95 tisuća zaposlenih.
Što se ulova u Mediteranu tiče, talijanska flota odnese oko dvije petine ili 40 posto, a zatim slijede Španjolska s 22 posto, Grčka s 15 posto te Hrvatska sa 14 posto.
