Hrvatska ima veliki potencijal zaštite zemljopisnog podrijetla i kod neprehrambenih proizvoda

Prema studiji Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), u Hrvatskoj još uvijek slabo dolazi do izražaja potencijal za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo, koji je objavio podatke iz studije, ističe da se trenutačno jedine u Hrvatskoj registrirane oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode ili one za koje je postupak u tijeku odnose na čipke iz područja u kojima postoji takva tradicija.

Ono što su zapreke za napredak na polju registracije oznake zemljopisnog podrijetla u tom segmentu su, prema studiji, nedostatak organiziranih udruženja proizvodača, usredotočenost tržišta na suvenirske proizvode i oslanjanje uglavnom na individualne napore, navodi Hina. Nadalje, postoji ograničena svijest o koristima takve zaštite i mogućnosti dobivanja pomoći i potpore.

Drugim riječima, za razliku od oznaka za hrano i vino, oznake za obrtničke i industrijske proizvode nisu široko prepoznate još uvijek kao korisni marketinški alati.

To bi mogla promijeniti europska uredba o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koja je stupila na snagu sredinom prošlog mjeseca, a počet će se u potpunosti primjenjivati od 1. prosinca iduće godine.

Studija navodi neke mogućnosti u Hrvatskoj za uživanje zaštite te vrste. To su, primjerice, benkovački kamen, hvarska čipka od agave, samoborski kristal, šestinski kišobran, drvene igračke iz Zagorja, brački kamen, licitarski proizvodi, betinska gajeta i tradicionalni nakit iz dalmatinskih i primorskih gradova.

Studija ocjenjuje i da u članicama Europske unije postoji interes za zaštitu zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, no kapacitet za primjenu te mogućnosti vrlo je različit od zemlje do zemlje.