Hrvatska 2022. bilježila višak u proračunu, po udjelu javnog duga u BDP-u ispod EU prosjeka

Ured za statistiku Europske Unije Eurostat objavio je da je Hrvatska prošle godine bila ispod prosjeka Europske unije i eurozone po udjelu javnog duga u BDP-u te je među pet zemalja s proračunskim viškom.

Prema izračunima, u Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 46,346 milijardi eura, a to je 68,2 posto BDP-a. Procjena za travanj pokazivala je udio u BDP-u od 68,4 posto za dug od 46,08 milijardi eura.

Hrvatski javni dug iznosio je 45,63 milijarde eura na kraju 2021. godine, a to pokazuje udio u BDP-u od 78,1 posto. Preliminarni travanjski izračuni pokazali su udio od 78,4 posto.

Prošle godine je javni dug iskazan udjelom BDP-a na razini Europske unije iznosio 83,5 posto pa se prema tome snizio za pola postotnog boda od procjene iz travnja. I izračuni za 2021. manji su za gotovo pola postotnog boda, od 87,4 posto BDP-a.

Eurostatove procjene otkrile su da je 2022. godine javni dug u eurozoni iznosio 91 posto što je za 0,6 posto niže nego što su statističari izračunali u travnju, a u 2021. iznosio je 94,8 posto.

Proračunski manjak u EU bio je 3,3 posto u 2022., što je manje u usporedbi s godinom prije kada je bio 4,7 posto. U eurozoni je 2021. proračunski manjak bio 5,2 posto, ali se 2022. spustio na 3,6 posto.

Javni dug iskazan udjelom u BDP najviši je na kraju 2022. bio u Grčkoj, na drugom mjestu je Italija, a treće mjesto dijele Portugal, Francuska i Španjolska. Najnižu razinu javnog duga imala je Estonija.

Lani su 22 države u EU imale manjak u proračunu, a pet ih je imalo višak, među njima je i Hrvatska.

Hrvatska je na kraju 2022. imala višak u konsolidiranom proračunu opće države od 76 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a. No, 2021. državni proračun bio je u manjku od 1,46 milijardi eura, što je odgovaralo 2,5 posto BDP-a.

Ostale četiri države koje su prošle godine bilježile višak u proračunu bile su Danska, Cipar, Irska i Švedska.