Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) poručila je kako se protivi najavljenom povećanju paušalnog poreza za obrtnike i poljoprivrednike te pozvala Vladu i Ministarstvo financija da uvaže njihove apele i izuzmu paušalno oporezivane poljoprivrednike iz ovog novog vala poreznog opterećenja.
Iz HPK su pozvali donositelje odluka da preispitaju svoju odluku te izuzmu poljoprivrednike od povećanja paušalnog poreza napominjući kako se u protivnom riskira potpuni slom i gubitak ovo malo preostale poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.
“HPK apelira i traži od Vlade da država zaštiti male proizvođače od novih nameta”, poručio je predsjednik HPK, Željko Mihelić, napominjući kako poljoprivreda nije sektor ekstraprofita, već mukotrpan rad s izuzetno sporim i malim povratom kapitala, naročito kod malih obiteljskih gospodarstava.
“Poljoprivreda u Hrvatskoj danas predstavlja krvav posao od kojeg je malim proizvođačima jedva moguće preživjeti. Ona nije sektor u koji se ulaže višak kapitala, kako bi se kroz nekretnine čuvala njegova vrijednost, već je borba za opstanak i očuvanje domaće proizvodnje hrane”, rekao je.
Iz HPK tvrde kako je inflacija već do sada pojela trećinu potpora, dok su otkupne cijene u poljoprivredi na povijesnom minimumu, pa se slobodno može reći da su hrvatski poljoprivrednici uvjerljivo najveći gubitnici trenutačne gospodarske situacije. “Dok troškovi života i proizvodnih inputa nezaustavljivo rastu, cijene naših proizvoda stagniraju već desetak godina”, kazali su iz HPK. Cijena pšenice, navode, ostala je na istoj razini od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, dok je cijena svinja dotaknula povijesni minimum, prenosi Hina.
Za usporedbu, početkom devedesetih godina vrijednost jedne svinje iznosila je otprilike trećinu prosječne plaće, dok je danas njezina vrijednost svedena na iznos jedne bruto dnevnice državnog službenika.
“Prosječan građanin ne zna da je iznos potpora fiksiran unutar sedmogodišnjeg programskog razdoblja (2020. – 2027.) koje je definirano još 2020. godine. Zbog snažnog rasta troškova u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. svibnja 2026. godine, inflacija je realno umanjila vrijednost poticaja za više od 34,5 posto”, procjena je HPK.
Pročitajte još:
Naglasili su i kako su samo u ovoj godini mineralna gnojiva poskupjela između 30 i 46 posto, ovisno o vrsti gnojiva, dok je cijena plavog dizela, koji koriste poljoprivrednici u traktorima, narasla 20 posto. To su, kažu, samo neki od inputa u poljoprivrednoj proizvodnji koji jasno pokazuju u koji mjeri je poskupjela poljoprivredna proizvodnja.
“Sve ovo ukazuje s kojim je ogromnim problemima suočena domaća poljoprivredna proizvodnja, a dodatni nameti samo će potaknuti male poljoprivrednike na daljnje odustajanje od proizvodnje, smanjivanje proizvodnje i dovest će do nastavka pražnjenja ruralnih prostora”, istaknuli su iz HPK napominjući kako vjeruju da će njihov apel uroditi plodom i utjecati na promjene razmišljanja onih koje donose odluke, te će i u budućnosti uvažiti prijedloge poljoprivrednika kako očuvati i osnažiti domaću poljoprivredu.
