Hladnija zima i pad isporuke ruskog plina mogli bi podići cijene plina

Europske cijene budućih isporuka plina skočile su na početku ove godine na najveću razinu od listopada 2023. nakon što je prekinut tranzit ruskog plina preko Ukrajine, što ukazuje da bi se europske zemlje ove zime mogle suočiti s većom volatilnošću cijena tog energenta.

Prvog radnog dana nakon prekida isporuke ruskog plina preko ukrajinskog teritorija s krajem 2024. referentna cijena europskog prirodnog plina na nizozemskoj burzi skočila je četiri posto na 51 euro za megavat-sat da bi se onda u kasnijem trgovanju nešto spustila.

U petak je cijena bila 48,89 eura za megavat-sat.

Obustava tranzita plina preko Ukrajine znači za Europsku uniju (EU) gubitak ukupne uvozne količine od oko pet posto. Za usporedbu, kada je zatvoren Sjeverni tok to je značilo gubitak od 15 posto uvoznih količina.

Istodobno, europske zalihe plina padaju najbržim ritmom od 2021. godine uslijed niskih temperatura na kontinentu i sada su u prosjeku na razini od oko 75 posto kapaciteta.

Od kraja rujna do sredine prosinca zalihe su pale za gotovo 20 posto, navode podaci industrijske udruge Gas Infrastructure Europe.

Trenutačno ipak nema rizika od energetske krize ili manjka plina u EU niti se očekuje neposredan učinak na cijene koju plaćaju potrošači. No, Europa je sada ipak ranjivija na tržišnu volatilnost, a eventualno veće cijene plina mogle bi dodatno naštetiti konkurentnosti europske industrije i podići troškove za kućanstva.

Cijene bi mogle rasti i ako EU poveća uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG).

U ovome trenutku najranjivije su zemlje središnje Europe. Doduše, one imaju mogućnost dobave ruskog plina preko plinovoda TurkStream, no to nije dovoljno da se nadoknadi gubitak ukrajinskog pravca, navodi Euronews.

Slovačka i Mađarska su imale najviše koristi od tranzita ruskog plina preko Ukrajine jer je taj plin pokrivao 65 posto njihovih potreba.

Europska komisija je za te zemlje ponudila rješenje opskrbom iz Grčke, Turske i Rumunjske.

Premda nema zabrinutosti da će EU ostati bez plina ove zime, ponovno punjenje zaliha može biti skuplje no što se moglo očekivati.

Cijene plina za iduće ljeto preskočile su cijene isporuka za zimu 2025-26.

“Raste rizik da će EU izaći iz zime s niskim zalihama plina i može biti skupo ponovno napuniti skladišta”, ocjenjuje Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar u tvrtki Global Risk Management u Kopenhagenu.

Zalihe u hrvatskom skladištu Okoli su sada na oko 60 posto kapaciteta.

Hrvatska, osim vlastite proizvodnje plina, može nabaviti nove količine preko LNG terminala na Krku, a odnedavno postoji i ugovor o nabavi plina iz Azerbajdžana.

U međuvremenu, kako su padale izvozne količine prema EU, ruska državna tvrtka Gazprom je osjetno povećala izvoz plina u Kinu, pa je tako u razdoblju od 2020. do 2024. godine ta količina godišnje skočila s manje od pet milijardi kubičnih metara na više od 30 milijardi.