I ako netko nalazi neku logiku u potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa, pogotovo iz kuta njegovog viđenja američkih interesa, činjenica je da je u zadnjih godinu i pol otkako je postao novi stari stanar u Bijeloj kući poprilično poremetio stvari na globalnoj sceni i naveo čak i one sklone SAD-u da postanu oprezniji i rezerviraniji.
Prije godinu dana, krajem srpnja 2025. godine, postignut je trgovinski sporazum između SAD i Europske unije (EU) koji je trebao na obje strane Atlantika olakšati robni tijek nakon višemjesečnog spektakla oko uvođenja američkih carina.
Tada je Bruxelles poručio da je s Trumpom postignut najbolji mogući sporazum u postojećim okolnostima kojim je SAD nametnuo carine od 15 posto na europske proizvode, dok su na većinu američkih industrijskih proizvoda koji završavaju u EU carine uklonjene.
EU se također obvezao uložiti 520 milijardi eura u SAD i kupiti iz te zemlje energente vrijedne 700 milijardi eura do kraja 2028. godine što se prije svega odnosilo na ukapljeni prirodni plin (LNG) i naftu.
Sporazum iz Turnberryja je trebao, barem teoretski, podvući crtu pod stalno sporenje i natezanje, no čini se da je samo otvorio novo poglavlje u međusobnim nesporazumima i neslaganjima.
Stalne Trumpove prijetnje nekim novim carinama nisu, logično, nailazile na dobru volju predstavnika EU-a, a poglavito europarlamentaraca, pa je tako EU ukinuo carine na američke proizvode tek 1. srpnja ove godine.
Probleme je imala i američka strana, pogotovo nakon što je tamošnji Vrhovni sud presudio da su carine uvedene 2025. bile protuzakonite. Carinski okvir s drugačijom zakonskom podlogom istječe ovaj tjedan, a pitanje je hoće li Kongres produljiti njegovu valjanost s obzirom na izbore za tu instituciju potkraj ove godine.
Euronews je istaknuo četiri stvari koje bi se mogle istaknuti kao obilježje razvoja situacije u zadnjih godinu dana.
Prvo je činjenica da, unatoč carinskom ratu, trgovina između SAD-a i EU-a nije smanjena. Upravo suprotno. Trgovina robom i uslugama je u prošloj godini porasla za 4,5 posto na 1,8 bilijuna eura, no sigurno se dio toga može pripisati ubrzanju isporuka s početka godine u jurnjavi prije no što su carine trebale stupiti na snagu.
Od siječnja prošle godine američki su uvoznici morali platiti oko 31 milijardu eura dodatnih carina za robu iz EU-a naspram iznosa od sedam milijuna u godinama prije drugog Trumpova mandata.
Zbog odluke američkog Vrhovnog suda nekima je već vraćen novac. Naime, službeni američki podaci iz sredine ovoga mjeseca pokazuju da je vraćena 81 milijarda dolara temeljem carina koje su nametnute globalno.
Nadalje, Europska komisija navodi da će EU ispuniti obećanje o snažnom povećanju ulaganja u SAD te da bi brojka od 700 milijardi eura, kad je riječ o energentima, mogla biti i premašena. U prošloj godini EU je uvezao energente ili potpisao ugovore vrijedne više od 250 milijardi dolara.
Kupnja LNG-a i nafte iz SAD-a, nakon početka iranskog rata i odluke da se postupno prekine s uvozom energenata iz Rusije, dosegla je rekordne razine.
No, Bruxelles i Washington su ušli u novu fazu pregovora oko carinskih izuzeća za europsku robu. Europska komisija je sastavila popis proizvoda za koje želi da se uspostavi režim kakav je postojao prije uvođenja carina i taj je popis dostavljen Washingtonu. Riječ je o proizvodima čiji je godišnji izvoz vrijedan 150 milijardi eura i uključuje mnoge prehrambene artikle i pića kao što su vino, maslinovo ulje ili sireve.
EU se nada napretku i oko pitanja carina na čelik i aluminij na koje SAD primjenjuje stopu od 50 posto globalno iako Bruxelles očekuje teške razgovore na tu temu jer SAD želi osnažiti domaću proizvodnju.
Pročitajte još:
Konačno, Bijela kuća, nakon odluke Vrhovnog suda, traži novu zakonsku podlogu za primjenu carina globalno, a jedna od mogućnosti su carine temeljem prisilnog rada i prevelikih kapaciteta.
EU poručuje da ima zakonski okvir koji zabranjuje prisilan rad i da je to jasno poručio partnerima u Washingtonu.
“Glavni nam je cilj osigurati da se poštuje dogovor i da carine ne prelaze 15 posto tako da naše tvrtke mogu imati koristi od stabilnosti i predvidivosti”, kazao je jedan europski dužnosnik.
