Francuski sud naložio je Bernardu Arnaultu, najbogatijem čovjeku u Francuskoj i kontrolnom vlasniku luksuznog diva LVMH-a, da plati 22,5 milijuna eura zaostalih poreza nakon višegodišnjeg pravnog spora s poreznim vlastima.
Upravni sud presudio je da su Arnault i njegova supruga trebali platiti porez na većinu isplate od 50 milijuna eura koju su primili nakon povlačenja novca iz belgijskog holdinga. Taj je holding držao dionice povezane s LVMH-om, grupom poznatom po brendovima Louis Vuitton i Dior.
Arnault je od 2020. osporavao argumente francuskih poreznih vlasti i u prethodnim je postupcima dvaput uspio. No najnovija presuda preokrenula je ranije odluke.
Njegov glasnogovornik najavio je novu žalbu Conseil d’Étatu, najvišem francuskom upravnom sudu.
Spor se odnosi na restrukturiranje u kojem je Arnault prenio dionice povezane s LVMH-om u belgijski holding, u zamjenu za udjele u toj belgijskoj kompaniji.
Kada mu je holding godinama kasnije isplatio oko 50 milijuna eura smanjenjem temeljnog kapitala, Arnault je tvrdio da bi se isplata trebala tretirati kao porezno neoporezivi povrat kapitala.
Francuske porezne vlasti tvrdile su suprotno, odnosno da se najveći dio isplate mora tretirati kao oporezivi distribuirani prihod.
Sud je sada ponovno uspostavio obvezu plaćanja oko 22,5 milijuna eura dodatnog poreza na dohodak, socijalnih davanja i povezanih obveza poreza na imovinu.
“Ova presuda, koja poništava i prvostupanjsku presudu i raniju odluku istog žalbenog suda, bit će predmet žalbe Conseil d’Étatu”, rekao je Arnaultov glasnogovornik.
Dodao je da je LVMH najveći korporativni porezni obveznik u Francuskoj te da ukupne aktivnosti grupe doprinose s više od jedan posto francuskom BDP-u.
Prema navodima kompanije, LVMH je prošle godine platio oko 5,5 milijardi eura poreza na dobit, što je više od 300 milijuna eura više nego godinu ranije.
Arnault i njegova obitelj kontroliraju LVMH kroz udio od 50,01 posto. Prema Bloombergovu indeksu milijardera, Arnault je osmi najbogatiji čovjek na svijetu, s bogatstvom procijenjenim na 165 milijardi dolara.
Presuda dolazi u osjetljivom trenutku za francusku raspravu o oporezivanju velikog bogatstva. Arnault je jedan od najglasnijih protivnika prijedloga poreza na bogatstvo, osobito prijedloga ekonomista Gabriela Zucmana koji su podržavale lijeve stranke.
Taj je prijedlog predviđao da osobe s imovinom većom od 100 milijuna eura godišnje plaćaju najmanje dva posto poreza na ukupnu imovinu, uključujući kompanije, dionice i nerealizirane kapitalne dobitke.
Arnault je takav porez nazvao “smrtonosnim za francusko gospodarstvo” i oštro kritizirao Zucmana. Nakon snažnog lobiranja poslovnih krugova, prijedlog nije prošao u parlamentu.
Porezni status Arnaulta već je ranije bio predmet javne rasprave. Godine 2012. zatražio je belgijsko državljanstvo uz francusko, što su kritičari protumačili kao pokušaj porezne optimizacije.
U to je vrijeme tadašnji socijalistički predsjednik François Hollande predlagao superporez od 75 posto na godišnje prihode veće od milijun eura, koji na kraju nije proveden.
Arnault je tada tvrdio da je zahtjev za belgijskim državljanstvom bio povezan s namjerom zaštite belgijske zaklade koju je osnovao radi kontinuiteta i integriteta LVMH grupe u slučaju njegove smrti i neslaganja nasljednika. Kasnije je odustao od zahtjeva za državljanstvo.
Pročitajte još:
Slučaj Arnault uklapa se u širu francusku praksu dugih poreznih sporova s najbogatijim obiteljima. Nasljednica L’Oréala Liliane Bettencourt također je nakon dugotrajnih sporova morala platiti zaostale poreze, dok je francusko-američka obitelj Wildenstein, koja se obogatila u trgovini umjetninama, vodila sporove oko offshore trustova. Guy Wildenstein osuđen je za poreznu prijevaru 2024. godine.
Za Francusku je slučaj Arnault više od pojedinačnog poreznog spora. On ponovno otvara pitanje gdje je granica između zakonitog poreznog planiranja, međunarodnih holding struktura i oporezivanja najbogatijih pojedinaca u zemlji u kojoj luksuzna industrija ima golemo gospodarsko značenje.
