Francuska i Njemačka podržale su ublažavanje pravila Europske unije o emisijama automobila te postigle kompromis o tome koja bi vozila mogla dobiti oznaku „proizvedeno u Europi”, potvrdili su diplomatski izvori.
Dogovor dvaju najvećih gospodarstava EU-a mogao bi presudno utjecati na buduću europsku automobilsku politiku. Pariz i Berlin dugo se nisu slagali oko načina na koji bi Unija trebala pomoći industriji suočenoj sa slabijom prodajom, visokim troškovima, kineskom konkurencijom i sporijom elektrifikacijom od očekivane.
Njemačka se zalagala za blaže ciljeve smanjenja emisija ugljikova dioksida i širu definiciju europskog automobila, koja bi obuhvatila i važne trgovinske partnere izvan EU-a. Francuska je pokušavala sačuvati veći dio postojećih klimatskih ambicija te ograničiti javne poticaje i pogodnosti na vozila proizvedena unutar država članica.
Prema nacrtu sporazuma, Berlin je dobio ustupke kod emisijskih pravila, dok je Pariz izborio užu primjenu oznake „proizvedeno u Europi”. Dogovor je još privremen i čeka konačno odobrenje njemačke strane.
Proizvođači ne bi morali kompenzirati preostalih deset posto emisija
Europska komisija ranije je predložila odustajanje od potpune zabrane prodaje novih automobila na benzinski i dizelski pogon od 2035. godine. Prema tom prijedlogu, proizvođači bi umjesto potpunog uklanjanja emisija morali smanjiti prosječne emisije ispušnih plinova novih vozila za 90 posto. Preostalih deset posto morali bi kompenzirati drugim mjerama, primjerice korištenjem niskougljičnog čelika u proizvodnji.
Francusko-njemački sporazum ukida obvezu kompenziranja preostalih emisija, čime proizvođačima znatno olakšava ispunjavanje ciljeva za razdoblje nakon 2035. godine.
Takvo bi rješenje u praksi omogućilo nastavak prodaje dijela vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, pod uvjetom da proizvođači ukupne emisije svojih novih vozila smanje za 90 posto u odnosu na propisanu početnu razinu.
Dogovor otvara i mogućnost da se automobili pogonjeni obnovljivim gorivima računaju kao vozila s nultom emisijom. To bi moglo produljiti tržišnu budućnost motora s unutarnjim izgaranjem i povećati ulogu sintetičkih goriva i biogoriva u europskoj tranziciji.
Proizvođači bi tako dobili više načina za ostvarivanje emisijskih ciljeva, umjesto oslanjanja gotovo isključivo na prodaju baterijskih električnih automobila.
Kompromis predstavlja značajan odmak od prvotne politike prema kojoj bi prodaja novih automobila s emisijama iz ispušnih sustava nakon 2035. praktički prestala.
Poticaji za električna vozila više ne bi ovisili o veličini
Francuska i Njemačka dogovorile su i širu primjenu takozvanih super-bodova kojima se proizvođačima olakšava ispunjavanje emisijskih ciljeva. Europska komisija predložila je dodjeljivanje dodatnih bodova za male i cjenovno pristupačne električne automobile, želeći potaknuti proizvodnju modela dostupnijih većem broju europskih kupaca.
Prema francusko-njemačkom dogovoru, super-bodovi bi se proširili na sva električna vozila, bez obzira na njihovu veličinu ili duljinu. Pogodnosti bi tako mogli ostvarivati i proizvođači velikih SUV-ova te električnih vozila više cjenovne kategorije.
Takva promjena odgovara njemačkoj automobilskoj industriji, koja se snažno oslanja na veće i skuplje modele s višim profitnim maržama. Istodobno slabi prvotnu namjeru Komisije da regulatorne pogodnosti usmjeri prema manjim i pristupačnijim automobilima.
Kod oznake „proizvedeno u Europi” prevladao je uži francuski pristup. Oznaka bi se primjenjivala ponajprije na automobile proizvedene u 27 država članica EU-a, uz mogućnost selektivnog uključivanja manjeg broja europskih država izvan Unije.
Britanija i Norveška mogle bi biti uključene u europsku definiciju pod određenim uvjetima, čime bi njihovi proizvođači i pogoni mogli sudjelovati u programima javne nabave i industrijskih poticaja.
Pročitajte još:
Dogovor odražava nastojanje EU-a da zaštiti europsku proizvodnju bez potpunog isključivanja država duboko uključenih u kontinentalne dobavne lance.
Za proizvođače automobila kompromis donosi više fleksibilnosti i niže troškove prilagodbe. Za zagovornike strože klimatske politike predstavlja dodatno slabljenje ciljeva i povećava rizik da Europa uspori prelazak na potpuno električna vozila.
Francuska i Njemačka time su industrijskoj konkurentnosti dale prednost pred dosadašnjim tempom smanjenja emisija, a njihov će kompromis vjerojatno postati osnova za pregovore svih članica EU-a.
