Poslovno raspoloženje u europskoj industriji i uslužnom sektoru znatno se poboljšalo od lipnja, no rast inflacije i zabrinutost zbog javnog duga sve više opterećuju očekivanja kompanija, pokazuje najnovije polugodišnje istraživanje europskog poslovnog udruženja BusinessEurope.
Udio industrijskih organizacija koje negativno ocjenjuju poslovno okruženje smanjio se sa 62 posto u lipnju na 33 posto u studenome. U uslužnom sektoru negativne ocjene pale su s 50 na 30 posto, što upućuje na oporavak povjerenja u oba ključna dijela europskog gospodarstva.
BusinessEurope okuplja 42 nacionalne poslovne federacije koje zajedno predstavljaju oko 25 milijuna poduzeća. Njegovo istraživanje pokazuje i poboljšanje investicijskih očekivanja, posebno u industriji, iako su prognoze rasta ulaganja za ovu godinu revidirane naniže.
Istodobno se povećava zabrinutost zbog inflacije. Gotovo polovica članica udruženja sada je izrazito zabrinuta zbog rasta cijena, u usporedbi s 40 posto u lipnju, dok gotovo jednako velik udio ispitanika izražava umjerenu zabrinutost.
Inflacija u eurozoni u listopadu je dosegnula četiri posto, najvišu razinu u posljednje tri godine, potaknuta rastom cijena hrane i energije. Energetska inflacija dosegnula je 20 posto, a ukupna stopa inflacije znatno je iznad ciljanih dva posto Europske središnje banke (ESB).
Rast cijena energije dodatno je povezan s ratom SAD-a i Irana, koji je povećao troškove energenata i prenio inflacijske pritiske na europsko gospodarstvo, snažno ovisno o njihovom uvozu.
Istraživanje pokazuje i sve izraženiju zabrinutost poslovnih organizacija zbog fiskalnih politika europskih država. Više od polovice ispitanika smatra da njihove vlade vode pretjerano ekspanzivnu fiskalnu politiku, dok velika većina ocjenjuje da je trenutačna monetarna politika ESB-a primjerena.
BusinessEurope upozorava da rast javnog duga, povećani troškovi zaduživanja i odgađanje fiskalne konsolidacije stvaraju dodatne rizike za gospodarstva pojedinih članica Europske unije.
Pročitajte još:
Financijska tržišta već su reagirala povećanjem troškova zaduživanja Francuske i drugih europskih država čije se javne financije smatraju ranjivima.
Poboljšanje poslovnog raspoloženja tako zasad nije praćeno jednako snažnim oporavkom investicijskih prognoza. Inflacija, energetski troškovi i stanje javnih financija ostaju među glavnim čimbenicima koji određuju spremnost europskih kompanija na nova ulaganja.
