Kina je pojačala nadzor nad imovinom svojih najbogatijih građana u inozemstvu, a nova porezna pravila već su donijela snažan rast prihoda državnog proračuna.
Porezna uprava u listopadu je prikupila više od 120 milijardi juana, odnosno oko 18 milijardi dolara, poreza na dohodak povezanog s offshore trustovima kineskih rezidenata. Ukupni prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba time su porasli 90 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Naglo povećanje prihoda povezano je s rokom 22. listopada, do kojeg su bogati kineski građani morali prijaviti udjele u offshore trustovima i početi plaćati porez od 20 posto na ostvarenu dobit.
Riječ je o dijelu šire kampanje kojom Peking nastoji obuhvatiti prihode i kapitalnu dobit ostvarenu putem imovine u inozemstvu, a koju su imućni građani dosad mogli držati izvan domaćeg poreznog nadzora.
Kineske porezne vlasti poručile su da se velika većina obveznika prilagodila novom režimu, ali su istodobno upozorile da će strože postupati prema onima koji nisu dobrovoljno prijavili obveze ili su dostavili netočne podatke. Prema izvještaju državne novinske agencije Xinhua, protiv onih koji ni nakon upozorenja ne podnesu prijavu ili daju lažne podatke mogu se pokrenuti istrage, a u najtežim slučajevima njihova imena mogu biti javno objavljena.
Kazne se neće odnositi samo na vlasnike imovine. Porezne vlasti najavile su i strože postupanje prema posrednicima i pojedincima koji su pomagali klijentima u izbjegavanju poreza.
Peking širi nadzor na imovinu izvan Kine
Nova pravila posebno su uzdrmala industriju upravljanja imovinom koja opslužuje bogate kineske obitelji. Offshore trustovi koriste se za strukturiranje i upravljanje imovinom u različitim jurisdikcijama, uključujući ulaganja u privatne kompanije, fondove i druge financijske instrumente.
Porezna reforma trebala bi kineski sustav približiti pravilima koja već postoje u SAD-u i Europi, gdje porezne obveze rezidenata u pravilu obuhvaćaju i određene prihode ostvarene izvan matične države. Za Peking je to ujedno način povećanja proračunskih prihoda u razdoblju pojačanog fiskalnog pritiska, koji je djelomično posljedica dugotrajne krize na tržištu nekretnina.
Pitanje je, međutim, koliko daleko seže nadzor kineskih vlasti. Iako su porezni dužnosnici u srpnju naveli da će se nova pravila u početku primjenjivati na dobit od inozemne imovine ostvarenu od 2023. do 2025. godine, Financial Times je u kolovozu izvijestio da se u pojedinim slučajevima provjera kapitalnih dobitaka i ulaganja proteže sve do 2000. godine.
To znači da se dio bogatih obitelji ne suočava samo s obvezom prijavljivanja aktualnih prihoda nego i s potrebom rekonstrukcije dugogodišnjih financijskih transakcija i vlasničkih struktura.
Bogate obitelji moraju rekonstruirati financijsku povijest
Harry Yu, viši partner hongkonške tvrtke Fung Yu Trust Services, koja savjetuje obitelji povezane s Kinom o prekograničnom strukturiranju imovine, ocjenjuje da je aktualna naplata poreza ostvarila značajan napredak, ali da prilagodba industrije još nije završena.
Obitelji, prema njegovim riječima, još rekonstruiraju evidencije koje se nalaze kod različitih upravitelja trustova, privatnih banaka, povezanih kompanija i fondova privatnog kapitala. Dodatne poteškoće predstavljaju procjena vrijednosti imovine i različita tumačenja poreznih pravila.
Pročitajte još:
Osim podmirivanja povijesnih obveza, bogati građani morat će riješiti i pitanje budućeg poslovanja: kako redovito ispunjavati porezne obveze, osigurati dovoljno likvidnosti za plaćanje poreza te odlučiti imaju li postojeće strukture upravljanja imovinom i dalje smisla.
Peking tako ne pokušava samo naplatiti porez na već ostvarenu dobit, nego i promijeniti način na koji najbogatiji kineski građani drže i upravljaju svojom imovinom u inozemstvu. Uspjeh kampanje zato se neće mjeriti samo iznosom jednokratno prikupljenog poreza, nego i time koliko će učinkovito vlasti ubuduće nadzirati prekogranične financijske strukture.
