Američka banka Citigroup sve je bliže ostvarenju cilja od bilijun dolara održivog financiranja do 2030. godine, a jedan od glavnih pokretača rasta postaje sve veća globalna potražnja za električnom energijom. Razvoj umjetne inteligencije, širenje podatkovnih centara, elektrifikacija prometa i rast potreba za hlađenjem stvaraju nove investicijske prilike u energetskom sektoru.
Prema riječima Valerie Smith, direktorice za održivost Citigroupa, elektrifikacija mijenja tržište održivog financiranja brže nego što su bankari mogli predvidjeti prije samo pet godina.
„Mislim da zapravo svjedočimo novom zamahu”, izjavila je Smith tijekom panela Bloomberg Greena na 31. klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (COP31) u Antalyji u Turskoj.
Naglasila je da ulagači i dalje pokazuju snažan interes za održive, zelene i obveznice namijenjene jačanju otpornosti, pri čemu dodatnu potražnju stvaraju električni promet, sustavi hlađenja i podatkovni centri.
Citigroup je dosad ostvario približno 647 milijardi dolara održivog financiranja, što predstavlja gotovo 65 posto planiranog cilja od bilijun dolara do 2030. godine.
Umjetna inteligencija mijenja prioritete energetskih ulaganja
Jedna od najvećih promjena na tržištu energetike povezana je s ubrzanim razvojem umjetne inteligencije. Podatkovni centri zahtijevaju velike količine električne energije za rad procesora, pohranu podataka i sustave hlađenja, što povećava potrebu za novim proizvodnim kapacitetima i modernizacijom elektroenergetskih mreža.
Istodobno raste potrošnja električne energije u prometu, industriji i zgradama. Takva kretanja stvaraju potražnju za financiranjem projekata obnovljivih izvora energije, skladištenja električne energije, prijenosne infrastrukture i drugih tehnologija koje omogućuju stabilnu opskrbu.
Zbog toga održivo financiranje sve manje ovisi isključivo o klimatskim obvezama kompanija, a sve više o konkretnim gospodarskim potrebama.
Banke financiraju energetsku infrastrukturu ne samo radi smanjenja emisija, nego i zato što je pouzdana opskrba električnom energijom postala ključan preduvjet za razvoj digitalnog gospodarstva.
Svijet želi povećati udio električne energije na 35 posto
Turska, domaćin ovogodišnje klimatske konferencije COP31, postavila je cilj postizanja međunarodnog dogovora prema kojem bi električna energija do 2035. činila 35 posto ukupne svjetske finalne potrošnje energije.
Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz rujna, taj udio trenutačno iznosi oko 23 posto.
Ostvarenje takvog cilja zahtijevalo bi velika ulaganja u proizvodnju električne energije, prijenosne mreže, transformatore, baterije i druge dijelove energetske infrastrukture.
Foto: Pixabay.com
Upravo zato klimatski pregovori sve više privlače i velike financijske institucije. Među bankama koje sudjeluju u razgovorima nalazi se i JPMorgan Chase, koji nastoji otvoriti prostor za buduće financijske aranžmane povezane s elektrifikacijom.
Citigroup je u međuvremenu proširio kriterije prihvatljivosti za svoje održivo financiranje, uključujući nuklearnu energiju i rješenja temeljena na prirodi.
Američke banke nastavljaju zelena ulaganja unatoč političkim pritiscima
Rast potražnje za električnom energijom pomaže američkim bankama da zadrže ciljeve održivog financiranja unatoč protivljenju klimatskim inicijativama koje dolazi iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Alexandra Liftman, globalna direktorica za okoliš u Bank of Americi, izjavila je tijekom istog panela da klimatska ulaganja banke nastavljaju rasti.
Prema njezinim riječima, aktualni ciklus povećane potražnje za električnom energijom potiče razvoj različitih dijelova energetskog sektora i otvara dodatne mogućnosti financiranja.
Promijenio se, međutim, način na koji financijske institucije govore o takvim ulaganjima.
Kyung-Ah Park, direktorica za održivost u investicijskoj kompaniji Temasek International, istaknula je da se terminologija održivog financiranja možda mijenja, ali ekonomski ciljevi ostaju slični.
Prema njezinoj ocjeni, ulaganja koja pridonose energetskoj otpornosti u mnogim su dijelovima svijeta istodobno gospodarski isplativija i dugoročno sigurnija, neovisno o tome nazivaju li se klimatskim ulaganjima.
Elektroenergetske mreže postaju najveće usko grlo
Iako obnovljivi izvori energije i baterijski sustavi privlače velik dio pozornosti ulagača, sve važniji problem postaje infrastruktura potrebna za prijenos i distribuciju električne energije.
Park upozorava da elektroenergetske mreže predstavljaju jedno od najvećih ograničenja daljnje elektrifikacije.
Osim ulaganja u nove elektrane, potrebna su sredstva za modernizaciju mreža, povećanje kapaciteta transformatora i uklanjanje problema u opskrbnim lancima.
To otvara prilike i za proizvođače elektroenergetske opreme, industrijske komponente i tehnologije koje omogućuju učinkovitiji prijenos električne energije.
Pročitajte još:
Za velike banke elektrifikacija tako postaje jedan od najvažnijih investicijskih trendova desetljeća. Umjetna inteligencija, podatkovni centri i električni promet povećavaju potražnju za strujom, a s njom i potrebu za financiranjem energetske infrastrukture vrijedne stotine milijardi dolara.
Upravo zato budućnost održivog financiranja više neće ovisiti samo o političkim klimatskim ciljevima, nego i o vrlo praktičnom pitanju: tko će financirati proizvodnju i distribuciju električne energije potrebne za gospodarstvo koje se sve više oslanja na struju.
