Europska rejting agencija: Njemačka mora provesti strukturne reforme

Njemačka mora prevladati strukturne slabosti ako želi zadržati AAA kreditnu ocjenu, izjavio je izvršni direktor europske rejting agencije Scope Ratings Eiko Sievert.

“Slabašan gospodarski rast kao takav ne predstavlja neposrednu prijetnju za njemački AAA rejting, čak i ako se ekonomska stagnacija produlji na ovu godinu. No, pritisak na kreditnu ocjenu će rasti ako se Njemačka ne pokaže sposobnom uhvatiti u koštac s razlozima slabog rasta”, smatra Sievert.

Njemačka nije prvi put ono što se od prije dvadesetak godina poznaje pod imenom “bolesnik Europe”. Tada je takozvana crveno-zelena koalicija kancelara Gerhard Schroeder provela odlučnu reformu tržišta rada kojoj je ideja bila povećanje fleksibilnosti zaposlenja i poticanje nezaposlenih da traže posao.

Došlo je do manje razine zaštite radnika poglavito u malim i srednjim poduzećima, olabavljena je regulativa za agencije koje nude privremene poslove i pooštrena su pravila za nezaposlene kad je riječ o prihvaćanju posla. Njemačka je nezaposlenost pala s pet na tri milijuna, odnosno razina zaposlenosti je bitno porasla.

Njemačka održava savezne izbore 23. veljače i sada je pitanje hoće li buduća vlada moći napraviti neke slično odlučne poteze za popravak ekonomije.

U prošloj godini je tamošnje gospodarstvo doživjelo kontrakciju drugu godinu zaredom, i to 0,2 posto nakon 0,3 posto u 2023.

Nesuglasice o tome kako poticati oporavak u najvećem europskom gospodarstvu bile su ključni faktor u ranijem odlasku od predviđenog trostranačke vlade kancelara Olafa Scholza.

Prema riječima Sieverta, strukturne slabosti uključuju visoke cijene energije koje uzimaju danak na njemačkoj proizvodnoj i izvoznoj snazi. Nadalje, problemi su nedostatak investicija u infrastrukturu, obrazovanje i digitalizaciju te neadekvatne reforme tržišta rada što sve guši međunarodnu konkurentnost.

U prilog Njemačkoj ide relativno niska razina javnog duga od 63 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kada se ta brojka usporedi s drugim velikim europskim gospodarstvima poput Francuske i Italije.

U Francuskoj je, prema zadnjim podacima Eurostata, taj dug na 113,8 posto BDP-a, a u Italiji na 136,3 posto.

No, sama brojka razine javnog duga nije jamstvo zadržavanja AAA rejtinga, upozorava u razgovoru za Reuters Sievert.

Zapravo, kako je napomenuo, druge zemlje istog europskog rejtinga imaju prosječnu razinu duga od oko 36 posto, odnosno njemački je najviši.

Njemačka ima ugrađenu dužničku kočnicu u okvir fiskalne politike koja ograničava javno zaduživanje na 0,35 posto BDP-a.

“Ipak, reforma tog mehanizma kojim bi se omogućilo više javnih investicija poticajnih za rast bi bila pozitivna. Ako Njemačka želi zaustaviti postupno opadanje konkurentnosti, buduća se vlada treba fokusirati na bitno povećanje investicija”, smatra Sievert.

Svjetske rejting agencije Moody’s Standar&Poor’s i Fitch također drže Njemačku na ocjeni AAA.

Za razliku od vremena globalne financijske krize zemlje na jugu Europe sada nisu u fokusu kao krizna žarišta. Grčka postupno smanjuje javni dug, odnosno u trećem tromjesečju prošle godine je pao za deset postotnih bodova premda još uvijek ostaje visok na 158,2 posto BDP-a.

Scope je u rujnu prošle godine podigao rejting Španjolske na A sa stabilnim izgledima.

Talijanski je rejting na BBB+ sa stabilnim izgledima, grčki je na BBB i također sa stabilnim izgledima.

Portugalu je protekloga studenoga rejting podignut na A razinu i stabilne izglede.

Kod Francuske su vidljivi ozbiljniji problemi, pa je Scope u listopadu prošle godine smanjio toj zemlji rejting na AA- ponajprije zbog pogoršanja stanja u javnim financijama u kontekstu političke nestabilnosti.

Hrvatski je rejting također revidiran u listopadu prošle godine i podignut je na razinu A- sa stabilnim izgledima zbog poboljšanja u fiskalnim fundamentima i snažnim izgledima za rast u srednjem roku.