Gospodarstvo europodručja bolje od očekivanja podnosi ovogodišnji rast cijena energenata, ocjenjuju ekonomisti Europske središnje banke u analizi objavljenoj u srijedu.
Manja ovisnost o fosilnim gorivima ublažila je udar na poslovanje i potrošnju, a dodatnu potporu rastu daju državna potrošnja i ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom, prenosi Reuters.
Prema analizi ESB-a, gospodarstvo europodručja za stvaranje iste vrijednosti proizvodnje troši otprilike upola manje nafte nego početkom devedesetih. Tome su pridonijeli veća energetska učinkovitost poduzeća i kućanstava te rast uslužnih djelatnosti, koje troše manje energije.
Promjene se vide i u proizvodnji električne energije. U Španjolskoj su plinske elektrane u prvih devet mjeseci 2020. određivale veleprodajnu cijenu struje tijekom približno 80 posto sati. U istom razdoblju ove godine taj je udio pao na nešto više od 20 posto zahvaljujući većoj proizvodnji iz obnovljivih izvora.
U Francuskoj, gdje velik dio struje dolazi iz nuklearnih elektrana, udio se smanjio s oko 60 na približno 20 posto.
Potporu gospodarstvu daje i proračunska potrošnja. Fiskalni poticaj za ovu godinu procjenjuje se na 0,5 posto BDP-a, dvostruko više nego što se očekivalo krajem 2025. Glavni razlog su veća njemačka izdvajanja za obranu i infrastrukturu, navodi Reuters.
Istodobno, europski proizvođači imaju koristi od svjetske potražnje za opremom povezanom s ulaganjima u AI. ESB izdvaja povoljnija kretanja proizvodnje, zaposlenosti i novih narudžbi u sektoru tehnološke opreme u odnosu na prosjek prerađivačke industrije. Autori upozoravaju da bi slabljenje te potražnje pogodilo dijelove gospodarstva koji sada najbrže rastu.
Pročitajte još:
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde na sastanku Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora 17. listopada podsjetila je da rujanske projekcije predviđaju rast europodručja od 0,9 posto ove godine, 1,4 posto u 2027. i 1,5 posto u 2028.
Inflacija je u rujnu dosegnula 3,8 posto, ponajprije zbog skuplje energije. Lagarde je upozorila da bi dugotrajniji energetski šok mogao snažnije podignuti ostale cijene i plaće. Vladama je preporučila da pomoć zbog poskupljenja energije bude privremena i usmjerena onima kojima je potrebna, uz očuvanje održivosti javnih financija.
