Ministri prometa zemalja Europske unije (EU) pozdravili su pripremu smjernica za članice o tome kako procjenjivati strane investicije u europskim lukama i primijeniti kontrole sa ciljem smanjenja kineskog utjecaja.
Sve snažnija kineska prisutnost u europskim lukama, odnosno ključnoj pomorskoj prometnoj infrastrukturi, sve više izaziva zabrinutost, pa se došlo do trenutka u kojoj je Vijeće EU-a odlučilo djelovati.
U dokumentu Vijeća EU-a ne spominje se izrijekom Kina, ali navodi o nadzoru stranih investicija, vlasništvu nad kritičnom infrastrukturom, geopolitičkim prijetnjama i pitanju strateške autonomije ostavljaju malo prostora za sumnju u to na koga je zapravo fokus usmjeren.
Kineske državne tvrtke kao što je COSCO Shipping drže udio u glavnim EU lukama kao što su Hamburg i Rotterdam ili grčki Pirej kojega se često nazivlje kineskim ulazom za Europu.
“Vijeće EU-a pozdravlja namjeru Europske komisije da pruži smjernice u procjeni stranih investicija u europskim lukama. EU luke trebaju ostati privlačne ulagačke destinacije, a procjena investicija treba biti utemeljena na razmatranju rizika, proporcionalna i nediskriminirajuća. Posebnu pozornost treba pridati očuvanju gospodarske sigurnosti i sprečavanju neprimjerene strane kontrole nad ključnom lučkom infrastrukturom i operacijama”, navodi se u objavi ministara prometa zemalja članica.
Ono što je očito je da se dogodio veliki zaokret u tretiranju europskih luka koje su od komercijalnog prostora postale strateška imovina bitna za dobavne lance, energetsku sigurnost i vojnu mobilnost.
Bruxelles ističe da strategija vezana za luke tretira pitanja kao što su konkurentnost u odnosu na treće zemlje, strano vlasništvo te snaženje logističke sigurnosti.
Europski ministri prometa su napomenuli i da je važno suprotstaviti se rizicima od infiltracije organiziranog kriminala preko luka.
Već dulje od desetljeća kineske državne tvrtke polako su širile nazočnost u europskoj pomorskoj mreži kupujući udjele u terminalima i logističkoj infrastrukturi od Mediterana do Sjeverne Europe. Ono što je nekad bilo pitanje investicija i trgovine sada se prometnulo u pitanje sigurnosti.
Bivši njemački kancelar Olaf Scholz je prije nekoliko godina podržao dogovor o kineskoj nazočnosti u luci Hamburg tvrdeći da to jača njemačku trgovinsku poziciju i čini grad konkurentnim među najvećim europskim lukama.
No, još tada su službene vladine brojke upozoravale da kinesko vlasništvo nad lučkom infrastrukturom može stvoriti ekonomsku i političku ovisnost sličnu ranijoj njemačkoj ovisnosti o ruskim energentima.
Pixabay.com
“Kina danas drži udjele u više od 20 europskih luka, uključujući Hamburg i Rotterdam. Pirej je pod potpunom kontrolom kineskih upravitelja. Ta razina izloženosti više ne može biti zanemarena”, prenosi Euronews riječi njemačkog europarlamentarca Jensa Giesekea.
Preko europskih pomorskih luka prelazi oko tri četvrtine ukupne vanjske trgovine EU-a.
Njemački think-tank Mercator Institute for China Studies upozorava da kineska koncesija nad lukom Pirej nije samo po sebi problem već činjenica da se lučka infrastruktura organizirana po kineskim potrebama može koristiti za prikupljanje obavještajnih informacija.
Zemlje članice EU-a žele i jače praćenje ulaganja u luke u trećim zemljama koje se nalaze blizu teritorija EU-a jer to može utjecati na konkurentnost, sigurnost i otpornost europskih dobavnih lanaca.
To se prije svega odnosi na luke na sjeveru Afrike, na istočnom Mediteranu te na Balkanu.
Pročitajte još:
Unatoč tome što se već dulje vrijeme spominje kako kineski kapital ima interes i za ulazak u hrvatske luke dosad se nije ništa konkretno dogodilo.
Jedini slučaj kineskog upliva bio je u Luci Zadar, no tamo je prošle godine Lučka uprava Zadar raskinula koncesiju s tvrtkom kineskih vlasnika u luci Gaženica zbog neispunjavanja investicijskih obveza iz ugovora.
