Europa se nalazi na rubu pravog industrijskog egzodusa potaknutog troškovima energije i nekoherentnim regulatornim okvirom, upozorava prvi čovjek njemačkog kemijskog diva Covestro Markus Steilemann.
On je pozvao Europsku uniju (EU) da se eksplicitno izjasni o tome koje industrijske sektore želi zaštititi jer će se, kako je ustvrdio, dogoditi nepovratni odlazak industrijskih kapaciteta iz Europe u SAD ili Aziju.
Covestro je svjetski lider u proizvodnji materijala od polimera koji imaju široki spektar uporabe, od izolacije do dijelova pametnog telefona i specijalnih obloga za osobne dokumente. Kako kažu u toj tvrtki, nitko nije ni u jednom trenutku udaljen više od deset metara od nekog proizvoda Covestra.
Oštra poruka Steilemanna pogađa u srž europskih gospodarskih problema.
Bruxelles gura dekarbonizaciju i nalazi se u trgovinskim prijeporima s Kinom dok je istodobno europska teška industrija napregnuta gotovo do točke pucanja.
Problemi europskog kemijskog sektora ne nose samo posljedice za EU već i za globalne poljoprivredne i industrijske dobavne lance.
Kriza za europski kemijski sektor, koji je ključan za razne industrije kao što su građevina ili poljoprivreda, ima korijen u nekonkurentnim cijenama energije, a jedan od glavnih razloga je trajan gubitak jeftinog ruskog plina.
Steilemann, kako prenosi Financial Times, smatra da EU ne može zadržati kompliciran regulatorni okvir i očekivati od tvrtki da apsorbiraju troškove energije te se uspješno natječu sa subvencioniranim tvrtkama iz SAD-a ili Kine.
Američki zakon o smanjenju inflacije, koji je na snazi još od administracije Joe Bidena, sve više odvlači europski kapital preko Atlantika zbog velikih poreznih olakšica dok Peking nastavlja izbacivati proizvode na svjetsko tržište po cijenama nižim od proizvodnih zbog prekapacitiranosti.
Steilemann upozorava da će Europa, bez ciljanog i agresivnog protekcionizma, postati muzej nekadašnje industrijske slave.
Pročitajte još:
Stanje u europskoj industriji pomno se prati i u drugim dijelovima svijeta, primjerice Africi gdje su europski agrokemijski proizvodi poput umjetnog gnojiva ključan dio lanca nabave. U slučaju zakazivanja tog izvora tamošnji uvoznici će se morati okrenuti kineskim ili bliskoistočnim dobavljačima i potpuno promijeniti sliku trgovinske ovisnosti, a smanjenje europske proizvodnje bi dovelo i do rasta cijena zbog gubitka kapaciteta.
Kritičari selektivnog protekcionizma smatraju da bi on doveo do odmazde u obliku carina, no predstavnici industrije inzistiraju da bi puritanizam slobodnog tržišta naspram državnih intervencija u SAD-u i Kini značio ekonomsko samoubojstvo.
