EU pooštrava zaštitu potrošača na internetu, industrija video igara se buni

Europska komisija predstavila je prijedlog zakona o digitalnoj pravednosti koji zapravo predstavlja jačanje zaštite potrošača, odnosno cilj je da se visoka razina zaštite primjenjuje jednako na internetu kao i izvan njega.

Istodobno, Bruxelles je predložio reviziju uredbe o suradnji u zaštiti potrošača s idejom da Europska komisija ima veće ovlasti za izravne istrage i izricanje novčanih kazni u slučajevima velikih razmjera koji bitno utječu na potrošače na cijelom jedinstvenom tržištu Europske unije (EU). Kazne bi iznosile do šest posto godišnjeg prometa poduzeća na globalnoj razini.

Nije trebalo dugo čekati da se oglase i oni koji nisu baš sretni nekim rješenjima. Predstavnici ‘gaming’ industrije smatraju da će upravo nova pravila omesti konkurentnost Europe koja je jedan od lidera u industriji video igara.

Bruxelles pak tvrdi upravo suprotno, da se tvrtkama omogućuje da se s povjerenjem natječu, rastu i uvode inovacije.

“Brz rast e-trgovine i digitalnih tržišta promijenio je način na koji kupujemo što potrošačima olakšava pristup robi i uslugama nego ikad prije. Ali ta praktičnost ne smije doći nauštrb pravednosti. Nepoštene poslovne prakse na internetu, kao što su manipulativne marketinške taktike ili skrivene naknade, narušavaju sposobnost potrošača da donose slobodne i informirane odluke. Današnjim će se prijedlozima EU-u pružiti snažniji alati za borbu protiv tih nepoštenih praksi, ojačati provedba na cijelom jedinstvenom tržištu i pojednostaviti pravila koja poduzeća moraju poštovati čime će se povećati usklađenost. Rezultat će biti bolja zaštita potrošača i pravednije tržišno natjecanje za poduzeća. Očekuje se da će to potrošačima u EU-u uštedjeti do 13,7 milijardi eura godišnje”, navodi Europska komisija.

Zakon o digitalnoj pravednosti želi zaštititi potrošače svih dobnih skupina.

Ključne novosti uključuju zabranu manipulativnih marketinških taktika, odnosno takozvanih tamnih obrazaca, kao što su lažne tvrdnje da se proizvod gotovo rasprodaje čime se potrošača prisiljava na odluke o kupnji koje inače ne bi donijeli.

Druga stvar je jasno i transparentno određivanje cijena, a posebno cijena kupnji u virtualnim valutama unutar aplikacije kao i kada se dinamično određivanje cijena koristi za kulturna i sportska događanja. U virtualnim redovima tvrtke će morati pokazati trenutačnu cijenu u stvarnom vremenu i najvišu moguću cijenu.

Novost je i takozvana integrirana pravednost što podrazumijeva mogućnost da potrošači isključe značajke dizajna koje stvaraju ovisnost i potiču prekomjernu ili kompulzivnu potrošnju.  Prijedlogom će se ograničiti i nepoštene prakse kojima se potiče prekomjerna potrošnja, primjerice zabranom značajki sličnih igrama na sreću za maloljetnike kao što su “plati za dobit” i “plati za napredak”.

Trebat će i jasno predstaviti marketing influencera čime se od njih zahtijeva da budu transparentni u pogledu komercijalnog sadržaja. Time bi se trebalo spriječiti i iskorištavanje povjerenja maloljetnika.

Cilj je i ograničiti nepoštene personalizirane oglase i cijene koji su usmjereni na maloljetnike ili iskorištavaju osjetljive podatke.

Što se tiče digitalnih ugovora i pretplata, zamisao je da ih se ubuduće može lakše otkazati i okončati neželjene automatske obnove i besplatne probne verzije koje se pretvaraju u zamke pretplate.

Pritom će potrošači imati pravo komunicirati sa čovjekom u službi za korisnike i imat će jasna prava pri korištenju agenta za umjetnu inteligenciju za kupnju proizvoda u njihovo ime.

“U današnje vrijeme digitalna tržišta brzo se razvijaju. Kao i nepoštene prakse koje se šire na internetu i ne poznaju granice. Kako bi naši potrošači bili sigurni i kako bi se poduzeća mogla pošteno natjecati, moramo se opremiti odgovarajućim alatima za brz i učinkovit odgovor na povrede prava o zaštiti potrošača. Centralizirana provedba pravila EU-a o zaštiti potrošača pomoći će u brzom rješavanju slučajeva s velikim učinkom, povećanju odvraćanja od pravila EU-a, zaštiti poštenih poduzeća od nepoštenog tržišnog natjecanja i zaštiti potrošača od štete”, poručuje Bruxelles.

Namjera je također ubrzati i poboljšati koordinaciju nacionalnih tijela za zaštitu potrošača u prekograničnim predmetima te zahtijevati od poduzeća iz trećih zemalja da imenuju pravnog zastupnika u EU-u za suradnju s nacionalnim tijelima i Europskom komisijom.

O svim tim detaljima prijedloga sada trebaju svoje stajalište iznijeti Europski parlament i zemlje članice.

Što se video igara tiče, europski povjerenik za zaštitu potrošača Michael McGrath kaže da Bruxelles želi da europska ‘gaming’ industrija bude uspješna, no i da konkurentnost mora biti utemeljena na kreativnosti, inovaciji i kvaliteti, a ne na praksama iskorištavanja potrošača.

Europski savez developera video igrica kaže da je predložena definicija pojma “plati za dobit” pogrešna i nema jasne smjernice što će zbuniti igrače i developere.

Unatoč teškoj borbi sa SAD-om i Kinom u tehnološkom sektoru, zanimljivo je da je Europa dom tvrtki koje razvijaju neke od najpopularnijih svjetskih igrica kao što su Angry Birds ili The Witcher.

Potrošnja na video igrice u EU iznosi 27 milijardi eura što je 17 posto svjetskog tržišta.

Tvrtke u tom sektoru smatraju da sama industrija već dobro regulira samu sebe kroz roditeljski nadzor i rejting sustav za sadržaj.

“U biti, predloženi zakon o digitalnoj pravednosti prebacuje donošenje odluka s roditelja i djece na Europsku komisiju”, ustvrdili su.