Irski zakon star oko 400 godina sprečava europske kolektivne tužbe u toj zemlji protiv velikih američkih tehnoloških tvrtki.
Već desetljećima potrošači u SAD-u se okupljaju kako bi zajednički tužili tvrtke za milijarde dolara odštete za štetu prouzročenu na razne načine, od duhana preko nafte do kupnje online.
Prije pet godina Europljanima je otvorena slična mogućnost nakon slučaja “Dieselgate” u kojemu je zbog skandala oko emisija Volkswagen morao platiti u nagodbi više od 9,5 milijardi dolara američkim potrošačima.
Mnoge velike svjetske tehnološke tvrtke, koje imaju milijune korisnika, imaju već zabilježenu praksu kršenja europskih zakona i dosad su bile pošteđene rizika od kolektivnih europskih tužbi.
Razlog je što mnogi od tih divova imaju europsko sjedište u Irskoj gdje je nezakonito da netko financira zakonski postupak, odnosno tužbu, ako nije izravno dio postupka ili nema legitimni interes u njemu.
Europski zakon istodobno propisuje da kolektivne tužbe mogu podnijeti samo neprofitne udruge koje se obično financiraju iz vanjskih izvora jer je to jedini način da se pokriju golemi troškovi kakve, primjerice, nosi tužba protiv tehnoloških divova.
Irska je jedina zemlja Europske unije koja ima to ograničenje temeljem zakona koji datira iz 1634. godine. Sada taj zakon sprečava aktiviste da prikupljaju novac za sudske troškove protiv tehnoloških kompanija.
U Irskoj je, inače, registrirano pet neprofitnih udruga za podizanje kolektivnih tužbi prema europskoj direktivi od kojih tri imaju povijest konfrontiranja s velikim tehnološkim tvrtkama.
Dosad je podnijeta tek jedna kolektivna tužba. To je učinilo Irsko vijeće za građanske slobode prošle godine protiv Microsofta zbog njegovog sustava online oglašavanja. Tužba je financirana iz njihovog proračuna koji se puni donacijama i filantropskim uplatama.
Samo za pokretanje takve parnice u Irskoj potrebno je imati osigurano milijun eura.
Direktor Irskog vijeća za građanske slobode Johnny Ryan kaže da je situacija s irskim i europskim zakonom o kolektivnim parnicama “fatalna kontradikcija”.
Tehnološke tvrtke pak očito imaju gotovo neograničene proračune za troškove sudskih postupaka.
“Da je u Irskoj dopušteno financiranje sukladno europskom zakonu imali bi europske kolektivne tužbe protiv tvrtki kao što je Meta, Google, Microsoft ili bilo koga drugog u Irskoj. Trenutačno je to toliko skupo da nije izvedivo”, kazao je za Politico irski odvjetnik Gerard Rudden.
Irski zakon se utemeljio na engleskoj pravnoj tradiciji koja je u međuvremenu u Engleskoj promijenjena. No, irski sudovi i dalje odbacuju financiranje treće strane.
Irsko neovisno povjerenstvo za zakonske reforme bi trebalo do kraja ove godine objaviti izvješće s mišljenjem o tome treba li promijeniti pravilo o financiranju. U slučaju takve preporuke odluku o tome donosi ministarstvo pravosuđa, odnosno vlada.
Irski ministar pravosuđa Jim O’Callaghan je izjavio da je nevoljak uvesti mogućnost financiranja sudskih postupaka od treće strane jer bi to, kako kaže, moglo voditi ka pretvaranju pravde u robu gdje bi odvjetnici ili drugi koji daju financijsku potporu mogli očekivati značajan dio isplate u slučaju pobjede u sudskom procesu.
Kada je Irska u svoje zakonodavstvo ugrađivala europsku direktivu postavila je ograničenje na ulaznu naknadu pojedinačnog potrošača za pridruživanje kolektivnoj tužbi na 25 eura.
Pročitajte još:
Europska komisija je na upit kazala da je u kontaktu sa svim zemljama članicama, pa tako i s Irskom, oko primjene direktive o kolektivnim tužbama.
“U slučajevima kada zemlja članica zabranjuje da treća strana financira tužbeni postupak mora se osigurati da troškovi postupka ne predstavljaju prepreku za ostvarivanje prava na kolektivnu tužbu”, poručili su iz Bruxellesa.
