Ekonomisti UniCredita podigli prognoze rasta za Hrvatsku

Freepik.com
Procjene rasta gospodarstva, Foto: Freepik.com

Ekonomisti Grupe UniCredit očekuju da će gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) iznositi oko 2,7 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana predviđen rast od oko tri posto, priopćeno je iz ove grupe.

„U ovakvom okruženju podižemo prognozu rasta BDP-a za Hrvatsku na 3,2 posto u 2024. i blago je smanjujemo za 2025. na 3,3 posto. U 2024. rast će vjerojatno potaknuti sve komponente domaće potražnje, uključujući investicije, kao rezultat snažne javne potrošnje početkom 2024. uoči proljetnih izbora. Također, očekujemo da će negativni doprinos neto vanjske potražnje oslabiti u drugom dijelu 2024., kako se vanjska potražnja bude oporavljala. U 2025. očekujemo da rast BDP-a pokreću sve njegove komponente“, dodaje Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Utjecaj fiskalne ekspanzije prije izbora u Hrvatskoj vjerojatno će imati vidljive učinke na ukupnu fiskalnu poziciju 2024. i potencijalno 2025., ističe Dolenec, ali ne očekuje da će trend pada omjera javnog duga skrenuti s tračnica, niti da će fiskalna kretanja ugroziti kreditni rejting.

ZABA/PR
Hrvoje Dolenec, glavni makroekonomist Zagrebačke banke, Foto: ZABA/PR

Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, s javnim investicijama koje pridonose rastu tijekom ove godine te očekivanim oporavkom kapitalnih ulaganja u sljedećoj godini. Neto izvoz neće poticati gospodarski rast do sljedeće godine“, ocijenio je Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe u najnovijem CEE Quarterly izvješću.

Kupovna moć kućanstava u regiji SIE nastavit će rasti u drugoj polovici 2024. i 2025. godine. Zemlje poput Mađarske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Turske morat će smanjiti svoje proračunske deficite, no ostat će daleko od praga od tri posto BDP-a. Fiskalni rizici su ograničeni u svim ostalim zemljama SIE.

„U nedostatku fiskalne konsolidacije, vidimo rizike od smanjenja kreditnog rejtinga u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj“, stoji u izvješću.

Ekonomisti primjećuju da su središnje banke postale opreznije u 2024. godini zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka uslijed popuštanja fiskalne politike i snažne potražnje potrošača. Međutim, analitičari ocjenjuju kako tržišta trenutno potencijalno podcjenjuju broj smanjenja stopa u 2025., kada se uzme u obzir približavanje kamatnih stopa terminalnim stopama u ovom ciklusu.

Očekuje se i da će mađarsko predsjedanje Vijećem Europske unije prioritizirati proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, smanjenje migracija u Europsku uniju i poboljšanje konkurentnosti.

Među glavnim rizicima u makroekonomskom scenariju su zastoj energetske tranzicije u Srednjoj Europi, političke nesuglasice koje odgađaju uvođenje eura u Bugarskoj i slaba želja za reformama pred očekivanim demografskim padom krajem desetljeća.

Zapadni Balkan ima povijesnu priliku za reforme, korištenje EU sredstava i, dugoročno, pristup Carinskoj uniji EU i dobivanje boljeg rejtinga, navedeno je u priopćenju. Do sada je zamah reformi i dalje slab, a ekonomisti UniCredita vide Crnu Goru kao predvodnika u pregovorima.

18 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari