Dubravka Novotni: Tržište hrane za posebne prehrambene potrebe neprestano raste

Danone, francuska multinacionalna tvrtka poznata prvenstveno po svojim mliječnim proizvodima, povećava svoja ulaganja u prehrambena rješenja namijenjena oboljelima od raka i starijim osobama, što je strateški projekt koji odražava globalne demografske trendove.

Budući da Ujedinjeni narodi predviđaju da će globalna populacija u dobi od 65 godina i više dosegnuti 1,6 milijardi do 2050., Danone pokušava postati jedan od predvodnika na području medicinske prehrane.

Spomenuta tvrtka nije izdvojeni primjer, već samo jedna u nizu koja se okreće tom brzorastućem sektoru.

Više o hrani za posebne prehrambene potrebe, uključujući onu za posebne medicinske potrebe, za Financije.hr smo popričali s Dubravkom Novotni, izvanrednom profesoricom na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Danone, francuska multinacionalna tvrtka poznata prvenstveno po mliječnim proizvodima, povećava ulaganja u prehrambena rješenja namijenjena oboljelima od raka i starijim osobama, a ulaže i 70 milijuna eura u prvu proizvodnu liniju za takvu prehranu. Radi li se o izoliranom slučaju ili se i druge velike tvrtke okreću sektoru takve prehrane?

Danone ima dugu tradiciju funkcionalnih proizvoda. Još 1987. godine pa do danas, njihov Activia probiotički jogurt je uspješan proizvod dostupan i našem tržištu. No, postoje i drugi primjeri iz mliječne industrije, primjerice 2000. godine španjolska Puleva (sada Lactalis) lansirala je mliječne proizvode korisne za zdravlje kostiju i srca. Primjer uspješnog proizvoda je i zobena kaša Quaker Oats (SAD) kojoj je od strane FDA 1997. godine dopuštena zdravstvena tvrdnja kako unos topljivih vlakana iz zobi smanjuje rizik od srčanih bolesti. Do danas su tvrdnje o zdravstvenim dobrobitima jako evoluirale – prehrambena industrija je ojačala u obrazovanju potrošača nakon što su zdravstvene tvrdnje dopuštene na pakiranju. Na tržištu 2016. godine je udjel prehrambenih proizvoda s takvim tvrdnjama bio od 15 do 31 posto.

O kakvoj je hrani zapravo riječ, na koji način se ona proizvodi?

Riječ je o hrani za posebne prehrambene potrebe uključujući hranu za posebne medicinske potrebe, koja mora biti sukladna svim važećim zakonskim odredbama koje se primjenjuju i na hranu za uobičajenu prehranu, osim u dijelu koji se odnosi na posebna svojstva hrane prema Zakonu o hrani za posebne prehrambene potrebe. Takva hrana se koristi kod prehrambenih potreba koje se javljaju zbog fizičkog ili fiziološkog stanja koja mogu biti posljedica bolesti, trudnoće i dojenja, premale ili prekomjerne tjelesne mase ili osjetljivosti ili alergije na hranu. U Hrvatskoj se razlikuje nekolika kategorija takve hrane: početna i prijelazna hrana za dojenčad; prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana za dojenčad i malu djecu; hrana bez glutena; hrana namijenjena osobama s poremećajem metabolizma ugljikohidrata (dijabetes); hrana s niskom i smanjenom energetskom vrijednosti namijenjena za smanjenje tjelesne mase; hrana namijenjena sportašima i osobama s povećanom tjelesnom aktivnošću; hrana za posebne medicinske potrebe i ostalo. Sastav takve hrane mora biti utemeljen na pouzdanim rezultatima znanstvenih istraživanja. U takvoj hrani su neke hranjive tvari u povećanom ili smanjenom udjelu u odnosu na uobičajeni proizvod ili mogu biti dodane neke biološki aktivne tvari. Takvi proizvodi mogu nositi zakonski odobrene prehrambene i/ili zdravstvene tvrdnje. Hrana za posebne prehrambene potrebe se proizvodi na namjenskim proizvodnim linijama za samo određenu vrstu hrane, vremenski odvojeno nakon dubinskog čišćenja proizvodne linije, ili u potpuno odvojenoj proizvodnji od standardnih proizvoda ako se rizik od kontaminacije ne može adekvatno kontrolirati namjenskim proizvodnim linijama ili vremenski odvojenom proizvodnjom.

Koliko je doista snažan taj sektor?

Tržište sirovina neprestano raste i očekuje se da će do 2028. godine njegova vrijednost iznositi 187,7 milijardi dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,5 posto.

Koji su sve uzroci toga rasta i u kojoj je mjeri na njega utjecala pandemija?

Stabilan rast na tržištu rezultat je sve veće zastupljenosti potrošača koji su svjesni povezanosti prehrane i zdravlja te sve veće svijesti o netolerancijama na hranu i alergijama kao i potražnjom za specijaliziranim i održivim prehrambenim opcijama. Eksplozivan rast učestalosti prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i drugih kroničnih nezaraznih bolesti je pokrenuo akciju za promjenu putem prehrambene intervencije i prevencije umjesto terapije. Tijekom Covid pandemije, dodatno su naglašene prednosti kvalitetne biljne hrane na osnaživanje imunološkog sustava.

Tko bi bili najvažniji igrači, najveće tvrtke u tom sektoru? Na svjetskoj razini.

Na svjetskoj razini, najvažniji igrači u tom sektoru su Unilever (multinacionalna kompanija koja npr. proizvodi SlimFast koji zadovoljava potrebe upravljanja tjelesnom masom), Nestle (Švicarska, širok portfelj kao što su opcije bez glutena, bez laktoze i za oboljele od dijabetesa), Danone (Francuska, biljne alternative za proizvode životinjskog podrijetla, hrana za dojenčad i medicinsku prehranu), Cargill (SAD, nutraceutici, funkcionalni sastojci i dodaci prehrani).

Kakva je situacija u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije, tko su na našim prostorima proizvođači takve hrane?

Naravno, neki od dobro poznatih prehrambenih proizvoda dolaze iz Hrvatske, npr. bez šećera za oboljele od dijabetesa (Kraš, Koestlin, Podravka, Delicia), bez laktoze (Dukat, Vindija), obogaćeno omega-3 masnim kiselinama (Zvijezda), veganski i vegetarijanski proizvodi (Podravka, Annapurna, Vegetariana), bez glutena (Moje malo zlato), sa smanjenim udjelom soli/natrija (Solana Pag, Podravka, PIK), i brojni drugi. Osim toga, proizvodi se i hrana za posebne medicinske potrebe (Belupo, Hipp).