Velika Britanija i Europska unija postigle su dogovor o ublažavanju dijela trgovinskih i drugih prepreka nastalih nakon Brexita, no njegovo će provođenje ovisiti o rješavanju jednog osjetljivog pitanja – školarina za europske studente na britanskim sveučilištima.
Britanski premijer Andy Burnham i europski čelnici dogovorili su u Bruxellesu paket mjera koji bi trebao olakšati trgovinu hranom i pićem, omogućiti veću mobilnost mladih te produbiti suradnju u području sigurnosti i obrane. Ipak, EU je jasno poručio da dogovor neće biti proveden dok London ne pristane europskim studentima naplaćivati jednake školarine kao i britanskim državljanima.
Britanska vlada zasad nije prihvatila taj zahtjev. Ponudila je smanjenje školarina za studente iz EU-a na 12.000 funti godišnje, što je gotovo upola manje od iznosa koji trenutačno plaćaju međunarodni studenti, ali i dalje više od 9.790 funti koliko plaćaju britanski studenti.
Bruxelles očekuje da će dvije strane u idućih šest mjeseci postići dogovor o izjednačavanju školarina. Riječ je o ustupku koji bi britanski proračun mogao stajati nekoliko stotina milijuna funti.
Dogovor predviđa uklanjanje dijela administrativnih prepreka u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Usklađivanjem s europskim pravilima o sigurnosti hrane i poljoprivredi trebalo bi se smanjiti broj graničnih provjera, kašnjenja i troškova usklađivanja, što bi se, prema britanskoj vladi, s vremenom moglo odraziti i na niže cijene hrane za potrošače.
Britanija će pritom moći sudjelovati u raspravama o oblikovanju novih europskih pravila koja će se primjenjivati i na njezinu tržištu, ali bez prava glasa. Britanski stručnjaci načelno će moći sudjelovati kao promatrači na relevantnim sastancima, uključujući one koji se odnose na izvanredne situacije poput izbijanja bolesti životinja.
Jedna od važnijih točaka sporazuma odnosi se i na mobilnost mladih. U okviru recipročnog programa, do 100.000 mladih godišnje u dobi od 18 do 31 godine moći će živjeti, studirati i potencijalno raditi u drugoj zemlji. To je dvostruko više od početne britanske ponude.

Foto: Freepik.com
London i Bruxelles planiraju povezati i svoje sustave trgovanja emisijama stakleničkih plinova, koji su nakon Brexita funkcionirali odvojeno. Povezivanje bi trebalo omogućiti izuzeće izvoza s obje strane od određenih troškova povezanih s prekograničnim oporezivanjem ugljika te stvoriti veće i likvidnije tržište emisijskih jedinica.
Međutim, taj dio dogovora izazvao je podijeljene reakcije. Energetski sektor smatra da bi povezivanje dugoročno moglo sniziti i stabilizirati cijene ugljika. Adam Berman iz udruženja Energy UK ocjenjuje da bi kratkoročno moglo doći do nešto viših troškova, ali da bi od 2027. povezivanje trebalo donijeti uštede.
S druge strane, kemijska kompanija Ineos upozorava da bi usklađivanje cijena moglo povećati troškove britanskih poduzeća. Prema njezinoj procjeni, povezivanje bi moglo značiti dodatno povećanje poreza na ugljik od 10 posto.
Burnham tvrdi da bi dogovor dugoročno mogao povećati britanski BDP za 0,4 posto, dok je ranije izjavio da bi još bliži odnosi s EU-om mogli donijeti i znatno veći gospodarski učinak. Britanska vlada sporazum opisuje kao jednu od najvažnijih mjera za poticanje gospodarskog rasta u ovom parlamentarnom mandatu.
No ambicije Londona sežu i dalje od aktualnog paketa. Burnham je najavio da želi otvoriti razgovore o budućim mogućnostima odnosa s EU-om, uključujući potencijalno ponovno članstvo u Uniji ili pristup jedinstvenom tržištu. Europski dužnosnici poručili su da su spremni razgovarati ako se britanska politička rasprava razvije u tom smjeru.
Britanska vlada pritom planira predstaviti i zakon koji bi omogućio preuzimanje europskih propisa u britansko zakonodavstvo. Upravo je pitanje usklađivanja s pravilima EU-a jedno od politički najosjetljivijih, jer kritičari smatraju da bi Britanija tako ponovno prihvaćala europske zakone bez mogućnosti odlučivanja o njihovu sadržaju.
Dogovor je izazvao kritike euroskeptičnih političara u Britaniji. Nigel Farage optužio je Burnhama za izdaju birača i upozorio da će britanska poduzeća ponovno morati poštovati europska pravila bez prava glasa. Protivnici približavanja EU-u tvrde i da će sporazum donijeti nove troškove te ograničiti britansku samostalnost.
Pročitajte još:
S druge strane, zagovornici europskih integracija smatraju da je riječ tek o prvom koraku prema obnovi britanske uloge u Europi. Stella Creasy, predsjednica organizacije Labour Movement for Europe, pozvala je Burnhama da nastavi s približavanjem Bruxellesu.
U gospodarskom smislu, potencijalne koristi mogle bi biti veće od onih koje donosi aktualni paket. Istraživanje Productivity Institutea pokazuje da bi ponovno članstvo Britanije u EU-u dugoročno moglo povećati BDP za čak 3,7 posto. Velik dio tog učinka, prema istraživanju, proizašao bi iz oporavka poslovnih ulaganja.
Za sada, međutim, provedba dogovorenih mjera ovisi o pregovorima o školarinama. Iako su London i Bruxelles postigli politički dogovor o nizu područja, spor oko troškova studiranja pokazuje da će i ograničeno približavanje nakon Brexita zahtijevati konkretne ustupke.













