Studija Banke Engleske otkrila kako bi se britansko gospodarstvo razvijalo da nije bilo Brexita

Britansko gospodarstvo pretrpjelo je pad od šest posto zbog posljedica Brexita, prema analizi ekonomista temeljenoj na internim podacima Banke Engleske o odlukama, stavovima i financijskim rezultatima tisuća britanskih tvrtki od referenduma održanog prije deset godina.

Proučavajući podatke koje Banka koristi pri donošenju odluka o kamatnim stopama, istraživanje je analiziralo izgubljeni gospodarski rast pokušavajući rekonstruirati kako bi se gospodarstvo Velike Britanije razvijalo da nije glasovalo za izlazak iz Europske unije.

Utvrđeno je da je otprilike polovica gospodarskog gubitka posljedica samog šoka i neizvjesnosti u razdoblju nakon referenduma, dok je ostalo rezultat povećanih trgovinskih prepreka nakon što je Britanija 2021. napustila carinsku uniju i jedinstveno tržište.

Međutim, neki kritičari tvrde da studija ne uzima u obzir bolje rezultate američkog investicijskog i tehnološkog sektora, kao ni europski energetski šok koji se dogodio prije četiri godine.

Koautor studije, Nick Bloom, izjavio je da je gospodarstvo Ujedinjene Kraljevine snažno raslo u godinama prije Brexita te da je, čak i uz određena odstupanja, moglo barem djelomično pratiti rast SAD-a da nije bilo poremećaja uzrokovanih izlaskom iz EU-a. Naglasio je da podaci o poslovanju tvrtki koje prikuplja Banka Engleske pružaju važnu dodatnu potvrdu tih zaključaka.

“U slučaju Brexita postojao je značajan gospodarski učinak na Veliku Britaniju, ali se on razvijao postupno tijekom sljedećeg desetljeća”, ističu autori izvješća.

Ono stiže u trenutku kada su najviši dužnosnici Banke Engleske posljednjih mjeseci postali sve otvoreniji u objašnjavanju gospodarskih posljedica Brexita.

“Mislim da su razina gospodarske aktivnosti i gospodarskog rasta bili niži. A razlog za to jest činjenica da, ako smanjite veličinu tržišta s kojima trgujete, odnosno smanjite svoja izvozna tržišta, to obično ima negativan utjecaj na gospodarski rast”, istaknuo je guverner Banke Engleske Andrew Bailey.

Neki ekonomisti, piše BBC, smatraju da je teško modelirati koliko bi gospodarstvo raslo da nije bilo Brexita te da takve studije precjenjuju njegov utjecaj, osobito u razdoblju obilježenom brojnim globalnim krizama.

U istraživanju su podaci na razini pojedinačnih tvrtki kombinirani s još pet tradicionalnijih metoda ekonomske analize. Dok podaci o poslovanju tvrtki upućuju na gospodarski gubitak od šest posto tijekom deset godina, šire analize procjenjuju prosječan učinak od oko osam posto.

Iako je već bilo različitih pokušaja da se izdvoje učinci povećane neizvjesnosti i trgovinskih prepreka s Europskom unijom na gospodarski rast Velike Britanije, ovo je prvi put da su ključni podaci Banke Engleske o britanskom korporativnom sektoru iskorišteni na ovakav način.

Drugim riječima, novost ove studije nije samo u procjeni učinka Brexita, nego i u metodologiji: autori su koristili detaljne podatke o ponašanju i poslovnim rezultatima tisuća britanskih tvrtki koje Banka Engleske prikuplja za potrebe vođenja monetarne politike, umjesto da se oslanjaju isključivo na agregatne makroekonomske pokazatelje.

Time su pokušali dobiti precizniju sliku o tome kako su neizvjesnost nakon referenduma i kasnije trgovinske prepreke utjecale na gospodarstvo.