Američki Senat usvojio je prijedlog zakona kojim se planira pojednostaviti izdavanje okolišnih dozvola i reformirati pravila za izgradnju elektroenergetske prijenosne mreže. Riječ je o važnom koraku prema ubrzanju energetskih i infrastrukturnih projekata, ali i izgradnje podatkovnih centara koji zahtijevaju sve veće količine električne energije zbog razvoja umjetne inteligencije.
Za prijedlog nazvan Bipartisan American Affordability and Jobs Act of 2026 glasala su 62 senatora, dok ih je 33 bilo protiv. Zakon bi trebao smanjiti troškove energije za potrošače i ubrzati izdavanje dozvola, ali istodobno donosi promjene postojećih okolišnih propisa, što je izazvalo podjele među demokratima.
Prijedlog sada ide u Zastupnički dom, nakon čega bi, ako dobije potrebnu potporu, mogao stići na potpis predsjedniku Donaldu Trumpu.
Jedan od glavnih ciljeva zakona jest ukloniti administrativne prepreke koje usporavaju izgradnju energetske infrastrukture. Poseban naglasak stavljen je na prijenosnu elektroenergetsku mrežu, čiji nedostatni kapaciteti predstavljaju prepreku za priključivanje novih izvora energije, osobito solarnih i vjetroelektrana.
Promjene bi trebale koristiti i industriji fosilnih goriva, kao i tehnološkim kompanijama koje grade podatkovne centre. Potražnja za električnom energijom raste usporedno s razvojem umjetne inteligencije, a novi podatkovni centri zahtijevaju značajna ulaganja u proizvodnju i prijenos električne energije.
Zakon predviđa i da veliki tehnološki potrošači, odnosno hyperscaleri, snose troškove nadogradnje elektroenergetske mreže potrebne za njihove projekte. Unatoč tome, tehnološki sektor mogao bi imati koristi od bržeg izdavanja dozvola i lakše izgradnje infrastrukture.
Više obnovljivih izvora, ali i plina
Prema procjenama istraživačke kuće Rhodium Group, zakon bi do 2040. mogao omogućiti izgradnju dodatnih 17 do 249 gigavata kapaciteta iz čistih izvora energije.
Istodobno bi izvoz prirodnog plina mogao porasti dodatnih osam do 15 posto u odnosu na rast koji se već očekuje prema postojećim politikama. Procjene također upućuju na mogućnost smanjenja emisija stakleničkih plinova za pet do 148 milijuna metričkih tona godišnje do 2040.
Zakon uključuje i mjere kojima bi se ograničila mogućnost Trumpove administracije da poništi već izdane dozvole za vjetroelektrane i solarne projekte.
Predstavnici industrije obnovljivih izvora energije podržali su prijedlog, ističući da bi modernizacija prijenosne mreže omogućila uključivanje većeg broja novih projekata. Podršku su izrazili i predstavnici naftne i plinske industrije, koji očekuju kraće rokove za dozvole i manje infrastrukturnih zastoja.
Podjele među demokratima zbog okolišnih propisa
Iako su demokrati na nedavnim međuizborima ostvarili pobjedu i od siječnja bi trebali preuzeti kontrolu nad oba doma Kongresa, glasanje je pokazalo da unutar stranke nema jedinstvenog stava o energetskoj politici.
Više demokratskih senatora glasalo je protiv zakona nego za njega. Ipak, više od desetak demokrata, među njima i čelnik manjine Chuck Schumer, podržalo je prijedlog kako bi prošao Senat.
Zagovornici zakona tvrde da je riječ o nužnom kompromisu koji može smanjiti račune za električnu energiju, ubrzati ulaganja i omogućiti razvoj novih energetskih kapaciteta. Martin Heinrich, jedan od autora zakona i budući predsjednik senatskog Odbora za energetiku i prirodne resurse, poručio je da građani ne mogu čekati još nekoliko godina na reformu koja bi mogla sniziti troškove energije.
Protivnici, međutim, upozoravaju da bi slabljenje okolišnih propisa moglo otvoriti prostor za nekontroliranu izgradnju infrastrukture, uključujući velike podatkovne centre. Organizacija Natural Resources Defense Council ocijenila je da prijedlog daje preširoke ovlasti Trumpovoj administraciji i pogoduje naftnim i plinskim kompanijama te tehnološkim investitorima.
Dio demokrata posebno je upozoravao na mogućnost izgradnje podatkovnih centara na javnom zemljištu. Senator Ron Wyden pokušao je amandmanom blokirati takve projekte, ali njegov prijedlog nije postao dio konačnog dogovora.
Pročitajte još:
Hoće li reforma proći Zastupnički dom?
Senatsko usvajanje predstavlja važan korak, ali zakon još mora dobiti potporu Zastupničkog doma. Republikansko vodstvo očekuje se da će pokušati osigurati njegovo usvajanje, a Trump je također podržao dogovor.
Ni u donjem domu Kongresa, međutim, ne očekuje se jedinstvena podrška demokrata. Dok dio zastupnika smatra da zakon istodobno može sniziti račune, smanjiti onečišćenje i zaštititi potrošače, drugi upozoravaju da se može postići bolji kompromis bez slabljenja okolišnih standarda.
U pozadini rasprave nalazi se sve veći pritisak na američku energetsku infrastrukturu. Razvoj umjetne inteligencije, širenje podatkovnih centara i potreba za novim energetskim kapacitetima prisiljavaju Washington da ubrza ulaganja, ali politički kompromis pokazuje koliko je teško pomiriti niže cijene energije, gospodarski rast i zaštitu okoliša.













