BlackBerry, nekoć jedan od najprepoznatljivijih proizvođača mobilnih telefona na svijetu, ponovno bilježi znakove oporavka, ali njegov današnji posao gotovo da nema veze s uređajima koji su kompaniju proslavili.
Kanadska tvrtka u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila pozitivnu neto novčanu poziciju, važan pokazatelj financijske stabilnosti koji na početku fiskalne godine nije zabilježila još od 2017.
Oporavak predvode QNX, operativni sustav koji se koristi u automobilima, te Secusmart, softver za šifriranu komunikaciju koji koriste vlade i velike financijske institucije.
„Prešli smo iz razdoblja transformacije u razdoblje rasta“, rekao je izvršni direktor BlackBerryja John Giamatteo.
Od kultnog mobitela do poslovnog softvera
BlackBerry je sredinom 2000-ih i početkom 2010-ih bio sinonim za mobilnu poslovnu komunikaciju. Njegovi telefoni s prepoznatljivom QWERTY tipkovnicom bili su toliko popularni da se za njih koristio nadimak „CrackBerry“, zbog navodne ovisnosti korisnika o stalnom provjeravanju poruka i e-mailova.
Među najpoznatijim korisnicima bio je i bivši američki predsjednik Barack Obama, koji se nakon ulaska u Bijelu kuću nije želio odreći svog uređaja.
No pojava Appleova iPhonea i nove generacije pametnih telefona sa zaslonima osjetljivima na dodir i aplikacijama postupno je izbrisala BlackBerryjevu tehnološku prednost.
Kompanija je 2016. prestala proizvoditi vlastite mobitele te poslovanje usmjerila na softver i usluge za poslovne korisnike.
QNX danas donosi oko polovice prihoda
Jedna od ključnih odluka za opstanak kompanije donesena je još 2010., kada je tadašnji Research In Motion kupio QNX za približno 200 milijuna dolara.
Tehnologija se danas koristi u automobilima, robotici, medicinskim uređajima, obrambenoj industriji i zrakoplovstvu, a QNX sada čini približno polovicu ukupnih prihoda BlackBerryja.
Bivši suizvršni direktor kompanije Jim Balsillie, koji je BlackBerry napustio 2012., ocijenio je da se tadašnja akvizicija pokazala uspješnom.
Posebno velik prostor za rast kompanija vidi u automobilskom sektoru.
Prema Giamatteu, gotovo svi veliki proizvođači automobila koriste neku BlackBerryjevu tehnologiju, a QNX se sve više ugrađuje u buduće platforme vozila u Kini, Europi i Sjevernoj Americi.
Secusmart dobiva na važnosti zbog geopolitičkih napetosti
Drugi važan dio transformacije bila je kupnja njemačkog Secusmarta 2014. godine.
Kompanija pruža sustave za šifrirane glasovne pozive, tekstualne poruke i druge oblike komunikacije, a njezine usluge koriste se u približno 20 vlada.
Tehnologija zadovoljava sigurnosne standarde NATO-a, zbog čega je rast geopolitičkih napetosti i obrambene potrošnje dodatno povećao njezinu važnost.
BlackBerryjevi proizvodi danas su stoga mnogo manje vidljivi prosječnom korisniku nego u vrijeme njegovih mobilnih telefona, ali su istodobno ugrađeni u veliki broj sustava koje građani svakodnevno koriste.
Dionica u godinu dana skočila 150 posto
BlackBerry je i dalje neusporedivo manji od kompanije koja je na vrhuncu vrijedila oko 83 milijarde dolara i kontrolirala približno petinu globalnog tržišta mobilnih telefona.
Trenutačna tržišna kapitalizacija iznosi oko 5,2 milijarde dolara.
Ipak, ulagači očito ponovno pokazuju interes. Dionice kompanije porasle su oko 150 posto u posljednjih godinu dana, dok su nakon objave posljednjih poslovnih rezultata u lipnju u jednom danu skočile približno 20 posto.
Promjena percepcije kompanije jedan je od glavnih razloga takvog rasta.
Kevin Michaluk, kanadski poduzetnik poznat pod nadimkom „CrackBerry Kevin“, smatra da je BlackBerry danas strateški važniji nego u razdoblju kada je prodavao mobilne telefone.
Prema njegovoj ocjeni, tržište je godinama BlackBerry vrednovalo prema onome što je nekada bio, dok su investitori tek u posljednje vrijeme počeli kompaniju vrednovati prema poslovanju koje zapravo ima danas.
BlackBerry krenuo i u fizičku umjetnu inteligenciju
Kompanija dodatni rast traži i u području takozvane fizičke umjetne inteligencije.
BlackBerry je ove godine proširio suradnju s Nvidijom, pri čemu se QNX koristi u autonomnoj robotici, humanoidnim i kirurškim robotima, medicinskom snimanju te industrijskoj automatizaciji.
Time kompanija pokušava iskoristiti rast potražnje za sustavima u kojima umjetna inteligencija više nije ograničena samo na podatkovne centre i softver, nego upravlja fizičkim uređajima i strojevima.
Sličan put prošla je i Nokia
BlackBerryjeva transformacija podsjeća na Nokiju, još jednog bivšeg giganta mobilne telefonije koji je izgubio dominantnu tržišnu poziciju u približno istom razdoblju.
Nokia se u međuvremenu usmjerila na telekomunikacijsku infrastrukturu, cloud usluge i podatkovne centre. Nvidia je prošle godine najavila ulaganje od milijardu dolara u finsku kompaniju.
U oba slučaja kompanije koje su svojedobno gotovo nestale zajedno sa svojim nekadašnjim glavnim proizvodom uspjele su preživjeti zahvaljujući tehnologijama koje su godinama razvijale izvan pozornosti šire javnosti.
Za BlackBerry su upravo QNX i Secusmart, akvizicije napravljene prije više od desetljeća, postali temelj novog poslovnog modela.
Pročitajte još:
Scott Morrison, osnivač i glavni investicijski direktor kanadskog Wealhouse Capitala, smatra da su upravo odluke donesene prije više desetljeća kompaniju spasile od bankrota.
BlackBerry se, dakle, nije vratio svojim starim mobitelima. Umjesto toga, kompanija koja je nekada živjela u džepovima milijuna korisnika danas pokušava izgraditi novu budućnost unutar automobila, robota, medicinskih uređaja i sigurnosnih komunikacijskih sustava.
