Hrvatska banka za obnovu i razvitak dosad je uložila oko 150 milijuna eura u 12 investicijskih fondova, koji su zatim od privatnih i institucionalnih ulagača prikupili više od 700 milijuna eura kapitala. Fondovi su dosad investirali u oko 270 projekata iz različitih sektora.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak dosad je uložila oko 150 milijuna eura u 12 investicijskih fondova, a ti su fondovi potom od privatnih i institucionalnih ulagača prikupili više od 700 milijuna eura kapitala.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo izjavio je da je tih 12 fondova dosad investiralo u oko 270 projekata, od industrije i IT usluga do zdravstva.
Čuvalo je istaknuo da takav model predstavlja konkretan poticaj razvoju tržišta investicijskih fondova u Hrvatskoj jer poduzetnicima otvara dodatne izvore financiranja izvan klasičnih bankarskih kredita.
Prema njegovim riječima, HBOR ima važnu ulogu u pokretanju tržišta jer ulaže početni kapital, čime privlači i druge privatne i institucionalne ulagače.
Fond menadžeri u Hrvatskoj upravljaju s 4,5 milijardi eura
Čuvalo je govorio na konferenciji LP-GP Networking Event 2026 u Dubrovniku, koju organizira Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija, CVCA.
Na konferenciji je sudjelovalo oko stotinu predstavnika private equity i venture capital fondova, njihovih investitora, mirovinskih fondova, razvojnih i međunarodnih financijskih institucija te osiguravatelja.
Predsjednica CVCA-e Mirna Marović istaknula je da udruga danas okuplja 28 redovnih članova, odnosno upravitelja alternativnih investicijskih fondova koji zajedno upravljaju s 4,5 milijardi eura, kao i 11 financijskih savjetničkih institucija.
Foto: Hina/Milejnko Klepac
Prema njezinim riječima, hrvatsko tržište fondova posljednjih je dvadesetak godina prošlo put od vrlo skromnih početaka do tržišta koje je prepoznato na europskoj razini.
Marović je također istaknula da je Hrvatska prepoznata po velikom broju start-upova i brzorastućih inovativnih kompanija te po broju takozvanih jednoroga u odnosu na broj stanovnika.
AI otvara priliku Hrvatskoj, ali i povećava kibernetičke rizike
Na konferenciji je sudjelovao i suosnivač tvrtke Best Practice AI Tim Gordon, koji je umjetnu inteligenciju opisao kao jednu od najvažnijih tehnologija današnjice. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska u području umjetne inteligencije ima značajnu priliku upravo zbog dinamičnog poduzetništva i dostupnih vještina potrebnih u razvoju AI industrije.
Gordon smatra da će države, kompanije i pojedinci koji uspješno iskoriste umjetnu inteligenciju otvoriti prostor za snažniji rast produktivnosti i prosperiteta.
Istodobno upozorava da najveći rizik ne vidi u scenariju u kojem umjetna inteligencija samostalno preuzima kontrolu, nego u njezinoj zloupotrebi.
„Više me brinu zli ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju da bi činili loše stvari. U idućim godinama imat ćemo ogroman broj kibernetičkih napada, ali umjetna inteligencija neće preuzeti svijet“, rekao je Gordon.
Dodao je i da se globalni razvoj umjetne inteligencije sve više razlikuje po regijama.
Pročitajte još:
Prema njegovoj ocjeni, SAD razvija najbolju i najskuplju verziju umjetne inteligencije, Kina najjeftiniju, a Europa najpouzdaniju.
Za Hrvatsku je zato, uz razvoj domaćeg tržišta kapitala i fondova, važno i pitanje može li dio dostupnog kapitala biti usmjeren upravo prema tehnološkim kompanijama koje bi mogle iskoristiti novi investicijski ciklus povezan s umjetnom inteligencijom.
3 Odgovora
Ulaganje HBOR‑a privuklo je više od 700 milijuna eura, što dokazuje da javni kapital može značajno otključati privatna sredstva i ubrzati razvoj inovativnih sektora u Hrvatskoj.
Ulaganje u 12 fondova omogućilo je financiranje oko 270 projekata, što pokazuje da raznolikost sektora postaje ključna za održivi rast hrvatske ekonomije.
Zbog sve veće zloupotrebe umjetne inteligencije, Hrvatska mora uspostaviti stroge regulatorne okvire kako bi zaštitila poduzetnike i građane od kibernetičkih napada.