Europske banke sve više koriste financijske transakcije koje im otvaraju prostor za dodatno kreditiranje poduzeća. Ipak, analiza Europske središnje banke (ESB) pokazuje da je njihov učinak na rast kredita skroman, dok je povezanost s isplatama dividendi znatno izraženija.
Riječ je o sintetskoj sekuritizaciji, postupku u kojem banka zadržava postojeće kredite u svojoj bilanci, ali dio rizika da dužnici neće vratiti novac prenosi na ulagače.
Budući da preuzima manje kreditnog rizika, može smanjiti iznos regulatornog kapitala potreban za pokriće tih izloženosti. Time dobiva prostor za odobravanje novih kredita, jačanje kapitalne pozicije ili povećanje isplata dioničarima.
Tržište takvih transakcija u Europi gotovo se utrostručilo od 2021. godine. Krajem 2025. vrijednost aktivnih sintetskih sekuritizacija povezanih s kreditima malim i srednjim poduzećima dosegnula je oko 480 milijardi eura, nasuprot 380 milijardi eura tradicionalnih sekuritizacija, kod kojih se krediti prenose izvan bankovne bilance.
Podaci ESB-a za razdoblje od 2018. do 2025. pokazuju da su banke koje koriste sekuritizaciju u prosjeku bilježile rast kredita poduzećima od oko pet posto, dok je kod ostalih banaka rast iznosio približno jedan posto.
Međutim, takva usporedba ne dokazuje da je sekuritizacija odgovorna za razliku jer na kreditiranje utječu i veličina banke, njezina kapitaliziranost te gospodarski uvjeti.
Foto: Charlotte Venema / Unsplash
Kada su istraživači uzeli u obzir razlike među bankama i gospodarske okolnosti, pokazalo se da je utjecaj sintetske sekuritizacije na isplate dividendi približno tri i pol puta veći nego na rast kredita poduzećima.
Rezultati tako pokazuju da banke oslobođeni kapitalni prostor u većoj mjeri koriste za povećanje prinosa dioničarima, dok je učinak na financiranje gospodarstva znatno slabiji.
Zašto banke biraju dividende?
Oslobađanje regulatornog kapitala povećava kreditni kapacitet banke, ali ne stvara automatski potražnju za novim kreditima. Banke pritom procjenjuju kreditnu sposobnost poduzeća, očekivani prinos i mogućnost naplate.
Ako dodatni krediti ne donose dovoljno povoljan odnos prinosa i rizika, dio kapitalnog prostora mogu iskoristiti za isplate vlasnicima.
Takva odluka može poboljšati prinos na kapital banke, ali otvara pitanje otpornosti na buduće gubitke. ESB upozorava da veće dividende mogu smanjiti kapitalnu zaštitu banke i povećati njezinu financijsku polugu. Osim toga, preneseni kreditni rizik može se ponovno pojaviti ako pružatelj kreditne zaštite ne ispuni preuzete obveze.
Rezultati su važni za reformu europskog tržišta sekuritizacije, kojom Europska unija želi povećati financiranje gospodarstva. Prema Draghijevu izvješću, Europi je potrebno dodatnih 750 do 800 milijardi eura ulaganja godišnje. Međutim, čak i snažnije širenje sekuritizacije neće nužno osigurati takav rast kreditiranja.
Pročitajte još:
Analiza ESB-a zato upućuje na važnu razliku između regulatornog kapaciteta banaka i stvarnog financiranja gospodarstva. Banke mogu imati više prostora za kredite, a da ga ne iskoriste u cijelosti.
Za europsku gospodarsku politiku ključno je hoće li oslobođeni kapital potaknuti nova ulaganja ili ponajprije povećati povrate dioničarima.
