Azijske burze brine klizanje Kine u deflaciju, Brazil “utonuo” u deflaciju

pixabay.com
Brazil "utonuo" u deflaciju Foto: Pixabay.com

Na azijskim burzama se danas oprezno trguje, nakon što su najnoviji podaci pokazali da je Kina kliznula u deflaciju, što je loš znak za globalne gospodarske izglede, iako bi moglo poslužiti kao prigušivač globalnih inflatornih procesa. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,30 sati u plusu 0,4 posto, oporavivši se nakon što je dan ranije potonuo 1,2 posto. Istodobno, Nikkei indeks je u minusu 0,5 posto. Oslabili su i najvažniji kineski indeksi, pri čemu šangajski za 0,36 posto, a hongkonški 0,06 posto. Južnokorejski Kospi i australski ASX u blagom su plusu.

Podatak koji se čekao s velikim nestrpljenjem, o potrošačkim cijenama u srpnju u Kini, pokazao je njihov pad za 0,3 posto na godišnjoj razini, što je prvi takav pad od veljače 2021 godine, prenosi Hina. Pale su i proizvođačke cijene i to 10. mjesec zaredom.

Nakon razočaravajućih podataka o kineskog trgovinskoj razmjeni sa svijetom dan ranije, potonji podaci potaknuli su zabrinutost investitora oko globalnih gospodarskih izgleda. Brazil, još jedno veliko svetsko gospodarstvo, također je utonulo u deflaciju, zabilježivši veći od očekivanja pad potrošačkih cijena u srpnju, a tamošnja središnja banka prošli je tjedan snizila kamatne stope za pola posto.

“Kako stvari stoje, kreatori politika konačno su krenuli s ublažavanjem monetarnih politika i vjerujemo da će se ti napori nastaviti sve dok se ne pojave jasni znakovi poboljšanje agregatne potražnje. No, svjesni smo lekcija iz prošlosti da ako se monetarne politike prerano pooštre u ranim znakovima oporavka, to će povećati rizik upadanja u dužničko-deflacijsku petlju”, rekao je Chetan Ahya, glavni ekonomist za Aziju u Morgan Stanleyju. Tržišta sada s nestrpljenjem očekuju podatke o američkoj inflaciji u srpnju, što bi im trebalo dati nove smjernice glede daljnjih Fedovih poteza u vezi kamatnih stopa.

Potražnja za dolarom raste

U takvim uvjetima dolarov indeks, koji prati izvedbu američkog dolara prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je 0,4 posto u odnosu na dan ranije, na 102,49 bodova. Tečaj dolara porastao je 0,31 posto prema euru u proteklih 24 sata, pa tako euro stoji 1,0966 dolara. Istodobno tečaj jena oslabio je 0,5 posto prema dolaru, koji stoji 143,17 jena.

Rast dolarovog indeksa rezultat je ulaganja u dolarsku imovinu dok investitori traže sigurno utočište za kapital u rizičnim uvjetima budući da kinesko gospodartvo tone u deflaciju, a Moody’s snižava rejtinge američkim bankama, piše Hina. Stoga tečaj dolara jača unatoč sve izglednijoj promjeni monetarne politike Feda.

Naime, predsjednik Feda Philadelphije Patrick Harker izjavio je da su kamatne stope već dovoljno visoke, što se čini kao eho ranijih izjava predsjednika Feda Atlante Raphaela Bostica. “Počinju nam pritjecati potočići sve blažih izjava dužnosnika Fed-a te se čini da se razmišljanja u Fedu stvarno počinju mijenjati. Ne znam je li to prekretnica, ali stvarno baca ključ na sljedeće zasjedanje Feda”, kaže Bart Wakabayashi, iz State Street Bank and Trusta. Tržišta naime uvelike očekuju da Fed u rujnu neće više podizati kamatne stope, a da bi u 2024. mogao započeti i ciklus ponovnog labavljenja monetarne politike.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Najnovije vijesti

Komentari