Izvoz goriva iz SAD-a došao je na rekordnu razinu kako se Europa i Azija oslanjaju na opskrbu iz te zemlje s obzirom na manjak prouzročen ratom s Iranom.
Protekloga je tjedna iz SAD-a odaslano više od 8,2 milijuna barela naftnih derivata dnevno što uključuje dizel, benzin i zrakoplovno gorivo. To je povećanje od više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani, prenosi Financial Times navodeći kao izvor službene američke statističke podatke.
Takav rast izvoza gorivo, logično, znači i veće prihode za američke energetske tvrtke koje bi ove godine mogle uprihoditi 60 milijardi dolara više ako cijene goriva ostanu povišene.
No, nije sve tako ružičasto jer takva situacija nosi i politički rizik za predsjednika Donalda Trumpa zbog rasta cijena goriva na benzinskim crpkama.
Iz Bijele kuće inzistiraju da neće zabraniti izvoz goriva, no analitičari smatraju da bi domaći politički pritisci mogli potaknuti promjenu takve politike.
“Ovo postaje nezgodno za američku administraciju. Ako cijena benzina dođe na pet dolara za galon, možda će morati povući kartu zabrane izvoza”, smatra analitičar iz tvrtke Mizuho Securities Robert Yawger.
Sada je cijena na četverogodišnjem vrhuncu od 4,53 dolara za galon što je količina od 3,79 litara.
Američke zalihe brzo padaju kako bi se zadovoljila potražnja iz inozemstva, pa su tako zalihe dizela na najnižoj razini u 20 godina.
“Manjak ne počine kada stane opskrba već kad zalihe presuše”, ustvrdio je Jeff Currie koji je energetski savjetnik u investicijskoj tvrtki Carlyle.
Prošlog je tjedna SAD postao po prvi put od Drugog svjetskog rata neto izvoznik sirove nafte. To je snažan zaokret u odnosu na stanje od prije desetak godina kada je ta zemlja bila jedan od najvećih svjetskih neto uvoznika nafte.
Trenutačno je zbog nemogućnosti prolaza kroz Hormuški tjesnac u Perzijskom zaljevu zapelo 100 milijuna barela nafte.
Cijene nafte već su dva mjeseca visoke i volatilne u očekivanju pomaka u pregovorima između Irana i SAD-a i mogućeg zaustavljanja sukoba.
Trenutačno, uz pomoć pakistanskih posrednika, u fokusu je američki dokument poslan Irancima u kojemu se traži moratorij na proces obogaćivanja uranija na razdoblje od 20 godina za popuštanje sankcija i deblokiranje iranskog novca u inozemstvu.
Pročitajte još:
Iran je navodno spreman prihvatiti razdoblje od tri do pet godina.
Jedan iranski diplomat je izjavio da američki prijedlog uključuje 30-odnevno razdoblje građenja povjerenja u kojemu bi se dogodilo istodobno otvaranje Hormuškog tjesnaca i prestanak blokade iranskih luka.
