Cijene kerozina u Europi gotovo su udvostručene od početka rata na Bliskom istoku, a poremećaji u opskrbi zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca istaknuli su problem smanjene prerade u europskim rafinerijama i neujednačenu poziciju pojedinih europskih tržišta, stoji u izvješću Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA), kojeg prenosi Hina.
Europski kupci plaćali su prošli tjedan barel kerozina u prosjeku 188,08 dolara, navodi IATA u tjednom izvješću. Još krajem veljače stajao je u prosjeku oko 100 dolara, pokazuju podaci.
Cijene su se ipak prošli tjedan stabilizirale budući da su bile za 7,6 posto niže od prosjeka u prethodnom tjednu, pokazuje tablica IATA-e. U odnosu na isto lanjsko razdoblje mlazno gorivo bilo je pak otprilike dvostruko skuplje.
IATA je pak još u studenom prošle godine upozorila da korijen dubokih problema na europskom tržištu kerozina leži u smanjenim domaćim rafinerijskim kapacitetima koji su rezultirali pojačanim oslanjanjem na uvoz. Brojne starije rafinerije postale su ekonomski neisplative zbog slabljenja potražnje za klasičnim gorivima, uz paralelnu žestoku konkurenciju novih i učinkovitijih velikih rafinerija i stroge okolišne propise, utvrdila je IATA.
U takvim su uvjetima u 2025. četiri rafinerije prestale s radom i europski kapaciteti za preradu smanjeni su za 400 tisuća barela dnevno. U 2024. iznosili su 13 milijuna barela dnevno, napominje udruga avioprijevoznika.
Do 2050. godine ukupni rafinerijski kapaciteti u Europi mogli bi, prema izvješću S&P Globala, biti smanjeni za preko pet milijuna barela dnevno, navodi IATA.
Velike strukturne promjene u sustavu europskih rafinerija dovode do rizika za opskrbu kerozinom na domaćem tržištu, upozorila je udruga u studenom prošle godine. Europa je već dugo neto uvoznik mlaznog goriva i oko pokriva uvozom 30 posto potražnje, napominje IATA. Do početka rata Stari kontinent dopremao je više od polovine kerozina s Bliskog istoka, naveo je Reuters.
Razvijena infrastruktura u pojedinim dijelovima Europe jamči otpornost “temeljnim” tržištima i omogućuje im učinkoviti prihvat velike količine goriva iz uvoza, ističe IATA.
Među infrastrukturom izdvajaju veliko središte za preradu i skladištenje goriva Amsterdam-Rotterdam-Antwerp (ARA) i NATO‑ov Srednjoeuropski cjevovodni sustav (CEPS). CEPS isporučuje avionsko gorivo za vojne potrebe od konca 1950‑ih, a civilnim zračnim lukama u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Nizozemskoj od kraja 1970‑ih.
Sustav cjevovoda opskrbljuje kerozinom velike europske zračne luke, poput onih u Amsterdamu, Bruxellesu, Frankfurtu, Luksemburgu i Zuerichu, stoji na internetskoj stranici NATO-a.
Područja koja nisu priključena na CEPS i koja nemaju konkurentne uvozne terminale izložena su pak poremećajima u opskrbi, istaknula je IATA. Takvim je tržištima teško nadomjestiti izgubljenu proizvodnju domaćih rafinerija, budući da alternativni opskrbni lanci zahtijevaju kompleksnu logistiku i više troškove, upozorili su krajem prošle godine.
U ožujku Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi “prijateljskih” zemalja moraju pak koordinirati prolaz s iranskom vojskom.
U ratu oštećena su i energetska postrojenja u zemljama uz Perzijski zaljev, ugrozivši i opskrbu kerozinom. Prijevoznici su upozorili na moguću nestašicu pred sam početak ljetne sezone putovanja.
Početkom tjedna nizozemska vlada objavila je da je opskrba kerozinom u Nizozemskoj trenutno na 78 posto uobičajene razine, podsjećajući da je uvoz većim dijelom obustavljen.
Prema procjeni vlade u Amsterdamu, europska proizvodnja i zalihe iz strateških rezervi mogu pokriti pet mjeseci potražnje za kerozinom. Španjolska i Portugal računaju pak na domaće rafinerije i na isporuke iz drugih dijelova svijeta.
Glavni dobavljač mlaznog goriva za portugalske zračne luke Galp Energia nabavlja naftu uglavnom iz Brazila i zatim je prerađuje u rafineriji u Sinesu.
Španjolska ima razvijenu mrežu domaćih rafinerija i barele uvozi uglavnom s američkog kontinenta, te iz sjeverne Afrike, rekla je u ponedjeljak ministrica energetike Sara Aagesen. Velike količine nafte Španjolska doprema iz Venezuele, odakle je 2024. uvezla preko tri milijuna tona nafte.
Pročitajte još:
Pojedini pogoni španjolskih rafinerija povećali su preradu za do 60 posto u odnosu na uobičajene razine, što će Španjolskoj omogućiti da prometnu ljetnu sezonu dočeka s maksimalnim razinama zaliha kerozina, istaknula je Aagesen.
Opskrbne mreže koje nema opciju diversifikacije bit će iznimno osjetljive na vanjske šokove, bilo da je riječ o geopolitičkim, logističkim ili poslovnim šokovima, upozorili su iz IATA‑e još krajem prošle godine.
