Američka nVidia pokreće proizvodnju slabijeg i jeftinijeg AI čipseta za kinesko tržište

Nvidia, ilustracija Foto: NVIDIA

Američka nVidia će pokrenuti proizvodnju novog čipseta za umjetnu inteligencije (AI) za kinesko tržište, koji bi trebao koštati znatno manje od čipa H20 za kojeg je američka vlada uvela izvozne restrikcije. S masovnom proizvodnjom novog čipseta trebalo bi početi već u lipnju, izvijestio je u ponedjeljak Reuters, pozivajući se na izvore upoznate s temom.

Radi se o GPU (grafičkoj procesorskoj jedinici) koja će biti dio nVidiine najnovije generacije procesora za umjetnu inteligenciju rađenih po Blackwell arhitekturi, i očekuje se da će im cijena biti između 6.500 i 8.000 dolara, ili znatno ispod 10.000 do 12.000 dolara koliko košta H20.

Niža cijena odražava niže performanse i jednostavniji proizvodni proces, a novi čipset temeljit će se na nVidijinom RTX Pro 6000D, grafičkom procesoru za servere, te će koristiti konvencionalnu GDDR7 radnu memoriju, umjesto naprednije memorije velike propusnosti. Cijena novog čipa, raspored proizvodnje i više pojedinosti nisu prethodno bili javno objavljeni.

Iz kompanije nisu potvrdili navode izvora na koje se poziva Reuters, a glasnogovornik nVidije rekao je da kompanija još uvijek procjenjuje svoje “ograničene” opcije. “Dok ne odredimo novi dizajn proizvoda i dobijemo odobrenje vlade SAD-a, praktički nemamo pristup kineskom tržištu podatkovnih centara teškom 50 milijardi dolara,” rekli su iz kompanije.

Kina je i dalje veliko tržište za nVidiju i činila je 13 posto njene globalne prodaje u protekloj financijskoj godini. Ovo je već treći put da nVidia mora napraviti model GPU-a za to drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, nakon restrikcija američkih vlasti koje sprevačanjem izvoza žele zauzdati kineski tehnološki razvoj.

Očekuje se da će novi GPU iz nVidije, unatoč znatno manjim računalnim mogućnostima u odnosu na H20, omogućiti Nvidiji da ostane konkurentna, unatoč dosadašnjem gubitku tržišnog udjela u Kini zbog američkih restrikcija. Glavna nVidijina konkurencija u Kini je Huawei, koji proizvodi svoj AI čip nazvan Ascend 910B.

Središte Huaweija u Shenzenu, Foto: Wikimedia Commons

“Očekuje se da će domaće kineske tehnologije, kao što je Huawei, dostići performanse reduciranih verzija nVidijinih čipova u roku od jedne do dvije godine. Vodeća uloga nVidije ostaje prije svega u njezinoj sposobnosti integriracije AI klastera sa svojom platformom CUDA”, rekao je Nori Chiou, stručnjak za poluvodiče pri investicijskom konzaltingu White Oak Capital Partners, sa sjedištem u Singapuru.

CUDA je programska arhitektura koju inženjeri koriste za gradnju svojih AI modela i aplikacija pogonjenih nVidijinim GPU-ovima. Zbog njegove raširene upotrebe i cijelog ekosustava izgrađenog oko nje developeri se radije pridržavaju nVidije.

Tržišni udio nVidije u Kini pao je s 95 posto prije 2022. godine, kada su uvedene restrikcije na izvoz iz SAD-a, na trenutačno oko 50 posto, rekao je prošlog tjedna novinarima u Taipeiju predsjednik uprave nVidije Jensen Huang. Huang je također upozorio da će, ako se ograničenja izvoza nastave, više kineskih kupaca jednostavno početi kupovati Huaweijeve čipove.

Prema izvorima koje navodi Reuters, nVidia također razvija još jedan čip baziranog na Blackwell arhitekturi za kinesko tržište, koji bi se trebao početi proizvoditi već u rujnu. Ali za njega se još ne znaju specifikacije.

Nakon što je SAD u travnju praktički zabranio izvoz čipa H20, nVidia je prvotno razmišljala o razvoju “osakaćene” verzije H20 za Kinu, ali taj plan nije uspio. Huang je objasnio novinarima da starija arhitektura Hopper, koju koristi H20 koristi, više ne može prihvatiti daljnje izmjene koje bi bile u skladu s američkim izvoznim ograničenjima.

Zabrana izvoza H20 prisilila je nVidiju na otpis narudžbi vrijednih 5,5 milijardi dolara, a Huang je prošlog tjedna rekao na jednom podcastu da je ubog zabrane stopirano dogovaranje novih prodaja teških 15 milijardi dolara. Najnovije restrikcije uvela su ograničenja i za propusnost GPU memorije, kljulnog dijela arhitekture o kojem ovisi brzina prijenosa podataka između procesora i memorijskih čipova. Ta brzina je osobito važna za umjetnu inteligenciju koja zahtijeva efikasno procesuiranje velike količine podataka.

Investicijska banka Jefferies procjenjuje da novi propisi ograničavaju propusnost memorije na 1,7 do 1,8 terabajta u sekundi, značajno manje od 4 terabajta u sekundi koje postiže čip H20. Prognoza kineske konzultantske kuće GF Securities predviđa da će novi nVidijin GPU postizati oko 1,7 terabajta u sekundi uz korištenje konvencionalne GDDR7 memorije, što bi trebalo biti unutar ograničenja koje nameću američki propisi.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari